Bruxelles je na korak do prvih formalnih sankcija protiv Izraela otkako je 7. listopada izbio rat u Gazi. Europski povjerenici jučer su poduprli prijedlog da se izraelske tvrtke isključe iz dijela programa Horizon Europe koji financira obrambene i dvojne tehnologije. Prijedlog će danas razmotriti veleposlanici država članica; za usvajanje je potrebna kvalificirana većina (55 % država koje predstavljaju dvije trećine stanovništva Unije).
Izraelsko ministarstvo vanjskih poslova najavilo je borbu protiv mjere, tvrdeći da ona „samo jača Hamas”, no čak i tradicionalni saveznici popuštaju. Nizozemski premijer Dick Schoof poručio je da će podržati isključenje pokaže li se da Izrael krši pravila programa, a njemački kancelar Friedrich Merz prvi put nije isključio suspenziju postojeće trgovinske uredbe EU-Izrael.
Zaokret dolazi nakon što je povjerenica Dubravka Šuica priznala da novi sporazum o humanitarnoj pomoći Izraelu „nije u potpunosti proveden” zbog nesigurnih uvjeta isporuke. „Očekujemo da Izrael surađuje i omogući dostavu pomoći”, dodala je.
Diplomatski pritisak raste i izvan Europe. Francuska i Saudijska Arabija sutra u New Yorku organiziraju UN-ovu konferenciju kojom žele oživjeti ideju dvodržavnog rješenja, a francuska vlada najavila je da će u rujnu priznati palestinsku državu. Deset država EU-a to je već učinilo usred rata; Španjolska, Irska i Slovenija učinile su to ove godine. Istodobno je palestinski predsjednik Mahmoud Abbas raspisao prve izbore od 2006. i pozvao Hamas da se razoruža, obećavši buduću demilitariziranu palestinsku državu.
Na drugoj strani Atlantika, okvirni trgovinski sporazum između EU-a i Sjedinjenih Država dočekan je na nož. Francuski premijer François Bayrou nazvao ga je „pokornošću“, španjolski čelnik Pedro Sánchez ponudio je mlaku potporu, a Merz upozorava da bi dogovor mogao „značajno pogoditi” njemačko gospodarstvo. Pregovarač, potpredsjednik Komisije Maroš Šefčovič, nagovijestio je da je zadržavanje američke potpore Ukrajini bilo ključno za ustupke Bruxellesa.
Bivša povjerenica za trgovinu Cecilia Malmström za Euractiv je ocijenila da je EU „pogriješio“ jer nije oštrije odgovorio na Trumpove carine na čelik i aluminij: „Predsjednik Trump poštuje snagu, prezire slabost; trebali smo biti čvršći od početka.” Glavni zastupnik Parlamenta za trgovinu Bernd Lange novi je dogovor opisao kao „asimetriju uklesanu u kamen” i traži da Parlament dobije pravo veta.
U međuvremenu je Bruxelles obavijestio zemlje EFTA-e – Norvešku, Island, Švicarsku i Lihtenštajn – da od 19. kolovoza planira uvesti carine na fero-legure radi zaštite europske čeličane industrije. Odluka posebno pogađa Norvešku, iako predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u travnju uvjeravala da će zemlja „ostati u našem jedinstvenom tržištu”.
Kina je pak oštro reagirala na prošlotjedni posjet skupine zastupnika Europskog parlamenta Tajvanu, nazvavši ga „grubim miješanjem u unutarnje poslove”. Delegaciju je vodila francuska centristica Nathalie Loiseau, a put se poklopio s održavanjem summita EU-Kina.
Dok se geopolitičke tenzije gomilaju, države članice danas moraju prijaviti koliki dio iz fonda SAFE – vrijednog 150 milijardi eura za zajedničke nabave oružja – namjeravaju iskoristiti. Oko 20 zemalja već je iskazalo interes za 100 milijardi, a Poljska sama traži do 25 milijardi eura i želi projekte s Ukrajinom.