Ministri unutarnjih poslova zemalja Europske unije jednoglasno su podržali prijedlog da se privremena zaštita za raseljene Ukrajince produlji za dodatnih 12 mjeseci, do 4. ožujka 2027. godine.
„Dok Rusija nastavlja terorizirati ukrajinske civile neselektivnim zračnim napadima, EU nastavlja pokazivati solidarnost s ukrajinskim narodom. Nastavit ćemo pružati zaštitu milijunima ukrajinskih izbjeglica još godinu dana”, izjavio je poljski ministar unutarnjih poslova Tomasz Siemoniak nakon sastanka u Luxembourgu, na kojemu trenutačno predsjedava Vijećem.
Privremena zaštita aktivirana je 4. ožujka 2022., samo nekoliko dana nakon početka ruske invazije, i omogućuje raseljenim osobama boravak, pristup tržištu rada, zdravstvenoj skrbi i obrazovanju bez pokretanja standardnog azilnog postupka. Prvotno je trebala isteći 2026., no nova odluka odgađa njezin kraj za dodatnih godinu dana. Formalno usvajanje očekuje se na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća.
Statistika pokazuje da je najviše ukrajinskih izbjeglica primilo:
- Njemačka – više od 1,1 milijun ljudi
- Poljska – oko 950 000
- Češka – više od 350 000
- Hrvatska – oko 30 000
Paralelno s produljenjem otvorena je i rasprava o budućem ukidanju mjere kada nastupi „pravedni mir” u Ukrajini. Europski povjerenik za unutarnje poslove Magnus Brunner poručio je da će „Ukrajini očajnički trebati povratak njihovih građana kako bi obnovili zemlju”.
Mehanizam privremene zaštite zamišljen je kao izvanredna mjera koja, osim što štiti raseljene osobe, smanjuje pritisak na nacionalne sustave azila. Produljenje do 2027. potvrđuje, međutim, da EU računa na dugotrajan ratni pritisak i nastavlja zajednički teret skrbi za više od četiri milijuna izbjeglih Ukrajinaca, uključujući i oko 30 000 ljudi koji su utočište pronašli u Hrvatskoj.