Europska unija privremeno je zamrznula planirane sankcije i suspenziju povlaštene trgovine s Izraelom, pozivajući se na novu diplomatsku dinamiku nakon što je SAD predstavio mirovni plan za Gazu. Odluka je donesena u ponedjeljak nakon sastanka ministara vanjskih poslova EU.
Visoka predstavnica za vanjsku politiku Kaja Kallas poručila je da su se članice razišle u stajalištima te da je potreban predah: „We don’t move with the measures now, but we don’t take them off the table either because the situation is fragile.”
No dvojica nekadašnjih visokih europskih dužnosnika tvrde da bi povlačenje sankcija u ovom trenutku moglo potkopati vjerodostojnost Unije.
• Sven Kühn von Burgsdorff, bivši izaslanik EU za palestinska područja, upozorio je da sankcije nisu puki politički pritisak, već instrument pravne odgovornosti: „Sanctions are not just a measure to induce or coerce a third party to change or adjust its behaviour. Restrictive measures are part of the tools the EU has given itself to react to breaches of both European and international law.”
• Nathalie Tocci, bivša savjetnica dvojice visokih predstavnika EU, smatra da je vrijeme za pojačani, a ne smanjeni pritisak: „That is the last thing that we should be doing, because this is exactly the moment when you need to keep the pressure on.”
Podsjetila je da prva faza Trumpova plana već trpi nasilje na terenu, što dodatno povećava sumnje hoće li se dogovor uopće provesti.
EU je još u lipnju zaključio kako Izrael krši obveze o ljudskim pravima iz Sporazuma o pridruživanju. Pravne službe upozorile su i na obvezu usklađivanja europske politike s mišljenjem Međunarodnog suda pravde iz 2024., koje traži okončanje izraelske okupacije palestinskih teritorija „što je prije moguće”.
Prosvjedi diljem Europe zbog broja žrtava u Gazi potaknuli su Europsku komisiju da prošlog mjeseca predloži suspenziju povlaštene trgovine i ciljane sankcije osobama koje potiču nasilje s obje strane. Sada je taj paket na čekanju.
Razjedinjenost članica ostaje izražena: Španjolska i Irska otvoreno podupiru prava Palestinaca, dok Mađarska i Češka ostaju među najčvršćim pristašama vlade Benjamina Netanyahua. O temi će se ponovno raspravljati na summitu EU u četvrtak.
Istodobno, Bruxelles nastoji izboriti mjesto u tzv. „upravnom odboru za mir” koji je Washington predvidio za obnovu Gaze, procijenjenu na 70 milijardi dolara. EU je već izdvojio 1,5 milijardi eura humanitarne pomoći od 7. listopada, pa zahtijeva ravnopravno sudjelovanje u odlučivanju.
Burgsdorff upozorava da Trumpov plan „ne dotiče pitanje Zapadne obale” i poziva na robustan mandat UN-a koji bi omogućio međunarodnim snagama – Egiptu, Turskoj, Indoneziji i Azerbajdžanu se najčešće spominju – da jamče sigurnost u Pojasu Gaze.
Predsjednik Egipta Abdel Fatah al-Sisi stiže u srijedu u Bruxelles, gdje će se sastati s čelnicima EU koji hvale posredničku ulogu Kaira.
Organizacija Human Rights Watch smatra da su europske vlade i dalje sklone „štititi izraelske vlasti od odgovornosti”. Njezin analitičar Claudio Francavilla tvrdi da se promijenila prije svega „razmjera i intenzitet” zločina u Gazi, dok „nezakonita okupacija i sustavne povrede prava Palestinaca traju nesmetano”.
Hoće li Unija ostati tek „najveći platiša, a ne igrač”, ili će se vratiti instrumentu sankcija, moglo bi postati jasnije već na predstojećem summitu.
