Ministri za zaštitu okoliša zemalja članica Europske unije nisu se u Bruxellesu uspjeli dogovoriti o obvezujućem cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2035. Umjesto toga, prihvatili su samo „izjavu o namjeri” prema kojoj bi se do 2035. emisije trebale srezati između 66,25 i 72,5 posto u odnosu na 1990.
Zašto je došlo do zastoja • Njemačka, Francuska i Poljska zatražile su da se o cilju za 2040. prvo očituju šefovi država ili vlada na samitu 23. listopada. Taj je zahtjev blokirao dogovor i o koraku prije, odnosno cilju za 2035. • Dansko predsjedništvo Vijeća pristalo je na kompromis: neobvezujući dokument kako Europska unija ne bi „došla praznih ruku” na opću skupštinu UN-a i klimatsku konferenciju COP30 u Brazilu.
Što piše u izjavi o namjeri • EU će do COP-a 30 u studenome UN-u poslati indikativni doprinos s navedenim rasponom smanjenja od 66,25 do 72,5 posto. • Konačni, nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) za 2035. definira se nakon listopadskog samita čelnika EU-a, kada bi se trebalo raspravljati i o izmjenama zakona o klimi za cilj od 90 posto manje emisija do 2040.
Hrvatsko stajalište Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković ocijenila je da je cilj od 90 posto smanjenja emisija do 2040. „vrlo ambiciozan i težak, ali logičan” jer je Unija zacrtala klimatsku neutralnost do 2050. „Hrvatska podržava tu ambiciju, ali inzistiramo da se prepoznaju različite početne pozicije i specifičnosti država članica”, naglasila je.
Što slijedi • Europsko vijeće 23. listopada pokušat će usuglasiti izmjene klimatskog zakona. • Ako se dogovor postigne, Unija će imati jasniji put prema dekarbonizaciji; ako ne, rizikuje nastaviti u klimatskoj neizvjesnosti uoči COP-a 30.
Bez obzira na ishod, jasno je da će se rasprava nastaviti: pojedine članice traže veću fleksibilnost i financijsku podršku, dok drugi smatraju da EU ne može priuštiti novo odgađanje u borbi protiv klimatskih promjena.