BRUXELLES – Europski čelnici ovog se tjedna okupljaju na izvanredno nabijenom sastanku Europskoga vijeća sa zajedničkim ciljem: zaustaviti uspon radikalne desnice koji trese gotovo sve glavne prijestolnice Unije.
Zbog zabrinutosti da bi u bliskoj budućnosti za istim stolom mogli sjediti premijeri koji dovode u pitanje samo postojanje EU-a, lideri su u dnevni red uvrstili teme koje donedavno nisu bile „europske“: stambenu krizu, obranu, konkurentnost, digitalnu i zelenu tranziciju te migracije.
„Obrana europskog projekta danas znači više od ulaganja u vojsku – to znači ispuniti i socijalno obećanje koje drži Europu na okupu“, poručila je zastupnica Zelenih u Europskom parlamentu Hannah Neumann. Sličan ton drži i predsjednik Europskoga vijeća António Costa koji stambenu krizu naziva jednako hitnim izazovom kao i rusku agresiju na Ukrajinu.
Stambene muke guraju prosvjedni glas
Cijene stanova i najamnina, nekoć isključivo nacionalni problem, postale su okidač političkih potresa. U Nizozemskoj je Geert Wilders osvojio izbore naglašavajući manjak stanova koji, tvrdi, pogoršavaju migranti, dok je u Portugalu stranka Chega skočila na drugo mjesto galameći na nepošten rast cijena. Iako Europska komisija priprema prvi Plan pristupačnog stanovanja tek za prosinac, među državama članicama još nema dogovora kako zauzdati špekulacije nekretninama i tržište kratkoročnog najma.
Obrana kao novi gospodarski motor
Procjenjuje se da će kombinirani nacionalni i europski obrambeni proračuni u iduće četiri godine dosegnuti 2,4 bilijuna eura – iznos koji bi mogao nadomjestiti posustalu automobilsku industriju koja sada zapošljava oko 14 milijuna Europljana. Slovački premijer Robert Fico već je povezao potporu novim sankcijama Rusiji s pomoći autoprijevoznicima, podsjetivši da je njegova zemlja najveći proizvođač automobila po glavi stanovnika.
Bitka za digitalni prostor
Regulacija društvenih mreža pojavila se kao treća linija obrane od populista. Bruxelles i Washington sukobljavaju se oko pravila za gigante poput Mete, X-a i TikToka, koje EU optužuje da pojačavaju krajnje desne poruke – od AfD-a u Njemačkoj do nedavnih izbora u Rumunjskoj. U nacrtu završne izjave, lideri zaključuju kako je „ključno ojačati europski digitalni suverenitet“.
Podjele usporavaju pomake
Unatoč odlučnom tonu, među 27 je malo sloge. Dok jedni govore o „pojednostavljivanju“ propisa, drugi pod tim vide američki stil deregulacije. Pritisak desnice već je ublažio zelene ciljeve za 2040., a ideja da se zahtjevi za azil obrađuju izvan granica EU-a, nekoć nezamisliva, sada ulazi u mainstream.
Ispred Bruxellesa stoji težak zadatak: dokazati građanima da Unija može rješavati konkretne probleme prije nego što populisti iz zbornica prijeđu u vlade. Summit će pokazati je li to samo početak ili već posljednji trenutak za zaokret.
