Europske zemlje koje se graniče s Rusijom moraju računati na mogućnost da Washington smanji broj svojih postrojbi u regiji i zato ubrzati vlastito jačanje, upozorio je estonski predsjednik Alar Karis tijekom posjeta Bruxellesu.
„Prisustvo američkih vojnika u Estoniji – i šire u Europi – ključno je, važno je i za Sjedinjene Države, ne samo za Europu”, izjavio je Karis, podsjetivši da je o toj temi osobno razgovarao s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom dok su sjedili jedan do drugoga na pogrebu Pape Franje u travnju.
Sjedinjene Države trenutačno imaju oko 2 000 vojnika raspoređenih u Estoniji, Latviji i Litvi, no Pentagon upravo provodi reviziju globalnog rasporeda snaga, što u Tallinnu bude bojazan da bi se kontingent mogao smanjiti. „Moramo biti spremni na svaki scenarij, što znači da trebamo graditi vlastite kapacitete”, naglasio je estonski čelnik, ujedno vrhovni zapovjednik nacionalne vojske.
Karis se u Bruxellesu sastao s novim glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom te sudjelovao na sastanku tzv. koalicije voljnih koja priprema sigurnosna jamstva za Ukrajinu. Moskva je odbacila svaku pomisao na strane trupe u Ukrajini u sklopu budućeg primirja, ali Karis uzvraća da „Rusija nema pravo postavljati uvjete – ona je započela agresiju”.
Govoreći o američko-ruskim odnosima, ocijenio je da će „mnogo toga ovisiti o Trumpovu temperamentu” te dodao kako mu se čini da je američki predsjednik „već izgubio strpljenje” zbog izostanka konkretnih pomaka u razgovorima s Vladimirom Putinom.
Predsjednik Estonije upozorio je i na rizik ruskog upletanja u izbore, posebno na parlamentarne izbore u Češkoj 3. i 4. listopada. „Moderni projektili mogu poletjeti iz Moskve i za nekoliko minuta pogoditi Haag ili Bruxelles”, rekao je, nastojeći pokazati da prijetnja nije ograničena samo na zemlje u ruskom susjedstvu.
Što se tiče ambicija Kijeva, Karis se nada da će se pristupni pregovori s Ukrajinom otvoriti prije kraja danskog predsjedanja Unijom, do 31. prosinca. Kao rješenje mađarskog veta predlaže otvoreniji dijalog s premijerom Viktorom Orbánom, ali i mogućnost da „Mađarska napusti prostoriju dok ostali donesu odluku”.
Na pitanje o prijedlogu da se Izraelu zbog razaranja u Gazi uskrate europska istraživačka sredstva, estonski predsjednik zauzeo se za diplomaciju: „Izraelski su znanstvenici iznimno dobri. Ako prekinemo suradnju, štetu nanosimo i sebi. Postoje i druga rješenja – razgovor i uvjeravanje.”
Karis je zaključio da Europa ne smije biti naivna i da treba „sama preuzeti dio tereta” u obrani kontinenta, osobito ako se američka nazočnost doista smanji.