Europski sud za ljudska prava (ESLJP) prošloga je tjedna objavio presudu u predmetu „Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” kojom je odbacio zahtjev da se cijela država pretvori u jednu izbornu jedinicu. Sud je zaključio da su teritorijalne izborne jedinice, uz uvjet prebivališta, „uobičajena značajka europskih izbornih sustava” i da imaju legitimnu svrhu povezivanja birača s njihovim predstavnicima.
U 203. točki presude Sud ističe kako države članice uživaju široku slobodu u određivanju teritorijalne podjele, bilo prema postojećim administrativnim granicama ili drugim kriterijima koji odražavaju njihove specifične potrebe. Time je potvrđeno da za Bosnu i Hercegovinu – državu sastavljenu od Federacije BiH i Republike Srpske – postojanje više izbornih jedinica nije samo dopušteno nego i nužno kako bi se osigurala pravedna zastupljenost triju konstitutivnih naroda.
Presuda je odjeknula osobito među hrvatskim političkim predstavnicima u BiH, koji je ocjenjuju „pravnom pobjedom”. Upućuju na to da bi jedinstvena izborna jedinica mogla dovesti do preglasavanja Hrvata i Srba te ih gurnuti na političku marginu. „Odluka Suda pokazuje da se izborna pravila mogu mijenjati jedino demokratskim dogovorom unutar zemlje, a ne eksternim pritiscima”, poručuju utemeljitelji HDZ-a BiH.
Sud pritom naglašava kako sadašnji sustav, proizašao iz Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma, odražava visok stupanj decentralizacije te da raspodjela izbornih jedinica ne isključuje birače nego im omogućuje sudjelovanje kroz teritorijalnu reprezentaciju.
Presuda Velikoga vijeća tako ne samo da ruši pravnu strategiju koja je pratila tužbu Slavena Kovačevića, nego i jača pregovaračku poziciju Hrvata u nadolazećim razgovorima o izbornoj reformi. Hrvatski dužnosnici najavljuju da će se pozivati na ovu odluku kao na ključni argument u obrani koncepta više izbornih jedinica i zaštite manjinskih zajednica u Bosni i Hercegovini.