Zelene organizacije pozvale su Europsku komisiju da današnji „strateški dijalog” o provedbi ključnih prirodnih direktiva ne posluži kao poligon za njihovo potkopavanje.
Usporedno s najavljenim sastankom, kojim će predsjedati povjerenica za okoliš Jessika Roswall, u Bruxellesu raste zabrinutost da bi razgovori, formalno posvećeni provedbi Direktive o nitratima, Okvirne direktive o vodama te Direktive o staništima i pticama, mogli prerasti u novu rundu deregulacije. Sve tri uredbe već godinama trpe odgađanja i nepotpunu primjenu u državama članicama.
Komisija je od proljeća 2025. pokrenula seriju tematskih dijaloga u sklopu agende „konkurentnost i pojednostavnjenje”, koju kritičari nazivaju običnim smanjenjem standarda. Tijekom samo jedne godine izvršna vlast EU-a predstavila je deset tzv. omnibus-paketa usmjerenih na rasterećenje, od kojih se nekoliko izravno dotiče okolišnih pravila.
„Ne bi smjeli postati neslužbeni forumi za preispitivanje postojećih zakona EU-a niti za trasiranje puta prema okolišnoj deregulaciji”, poručile su u zajedničkom pismu BirdLife Europe, Europski okolišni biro (EEB), Greenpeace i WWF. Četiri udruge naglašavaju da svaka buduća izmjena mora proći potpunu procjenu učinaka te otvoreno javno savjetovanje.
Dokument s pitanjima za raspravu, podijeljen sudionicima uoči sastanka, jasno traži prijedloge „kako smanjiti administrativno opterećenje provedbe ovih direktiva, a da se zadrži njihova učinkovitost”. Zelene organizacije upozoravaju da se upravo iza takvih formulacija dosad često skrivala praksa rezanja „crvene trake” na štetu prirode.
Prema Anouk Puymartin iz BirdLifea, najveći teret leži u nacionalnoj provedbi, a ne u samim europskim pravilima. Osim njezine udruge, na popisu od ukupno 19 potvrđenih sudionika nalaze se Pesticides Action Network Europe, Deutsche Umwelthilfe, Fundatia ADEPT, Fundacion Nueva Cultura del Agua, ali i jaka poljoprivredna lobistička organizacija Copa-Cogeca te predstavnici šumoposjednika i vlasnika zemljišta. Poziv su dobili i Cipar te Irska.
Kampanje za očuvanje prirode strahuju da bi, bez pune transparentnosti i procjene učinaka, „pojednostavljivanje” moglo završiti slabljenjem europskih standarda koji već tri desetljeća štite tlo, vodu i bioraznolikost.