Prije točno dva desetljeća, 7. prosinca 2005., španjolski agenti u civilu upali su u restoran hotela Bitácora u turističkom središtu Playa de Las Américas na Tenerifima i priveli hrvatskog generala Antu Gotovinu, tada najtraženijeg bjegunca Haškog suda.
Svjetska potjera Gotovina se godinama skrivao pod lažnim identitetom Christian Horvat. U potragu su bile uključene najveće zapadne obavještajne službe, od CIA-e do MI6-a, a američko ministarstvo pravosuđa nudilo je nagradu od pet milijuna dolara za informaciju koja bi dovela do njegova uhićenja. U operaciji su sudjelovali i francuski lovci na bjegunce, poznati po hvatanju terorista „Šakala“.
Večer koji je sve promijenila Kobne večeri general je u društvu australskog Hrvata Joze Grgića Jablana večerao uz švedski stol i butelju crnog vina Marqués de Cáceres, razgovarajući o predstojećim božićnim blagdanima. Grgić mu je upravo bio dostavio 12 000 eura – novac prikupljen u dijaspori za nastavak skrivanja.
Oko 21 sat devet španjolskih agenata okružilo je stol, cijelu akciju snimajući kamerom. Upitali su ga: „Jeste li Ante Gotovina?“. General je mirno odgovorio: „Jesam“, a potom, pružajući ruke da mu stave lisičine, dodao: „I to se jednom moralo dogoditi“.
Put u Scheveningen Nakon privođenja Gotovina je noć proveo u madridskom zatvoru Soto del Real, da bi ubrzo bio prebačen u pritvorsku jedinicu Haškog suda u Scheveningenu. Njegovo suđenje i kasnija pravomoćna oslobađajuća presuda 2012. godine ostali su jedno od najznačajnijih poglavlja u modernoj hrvatskoj povijesti.
Dvadeseta obljetnica podsjeća na dramatičnu akciju koja je tada zaokupila pozornost domaće i svjetske javnosti, ali i na put koji je odveo generala od tajnog skrovišta na Kanarima do povratka u slobodu i rodni kraj.
