Krane su ovoga tjedna pažljivo iz vode kod zaljeva Abu Qir podigle kamene sfinge, kipove vladara i ostatke pristaništa za koje egipatske vlasti vjeruju da pripadaju proširenju antičkog Canopusa, nekadašnjeg trgovačkog i vjerskog središta u Ptolemejskom i rimskom razdoblju.
„There’s a lot underwater, but what we’re able to bring up is limited, it’s only specific material according to strict criteria. The rest will remain part of our sunken heritage.”, izjavio je ministar turizma i starina Sherif Fathi dok je nadgledao operaciju spašavanja artefakata s dna Sredozemlja.
Stručnjaci su dosad identificirali: • građevine od vapnenca koje su služile kao hramovi, nastambe i radionice; • kamenim bazenima izdubljene rezervoare za vodu i uzgoj ribe; • sfingu s kartušom Ramzesa II., odlomljenu granitnu figuru ptolemejskog vladara te donji dio mramornog kipa rimskog plemića; • olupinu trgovačkog broda, kamena sidra i dizalicu u sklopu 125 metara dugačkog gata koji je, prema ministarstvu, korišten sve do bizantskog doba.
Velik dio Canopusa i susjedne luke Heracleion potonuo je zbog potresa i rasta razine mora. Ista prijetnja lebdi nad današnjom Aleksandrijom: grad tone više od 3 mm godišnje, a u najoptimističnijem scenariju Ujedinjenih naroda trećina obalnog megalopolisa mogla bi do 2050. biti pod vodom ili nenastanjiva.
S obzirom na stroga arheološka pravila, veći dio podmorskog nalazišta ostat će gdje je i otkriven – kao „potopljena baština” kojom se Egipat nada privući nove generacije ronioca, znanstvenika i turista.