Bivši talijanski premijer Mario Draghi upozorio je u Bruxellesu da bi Unija trebala zastati s idućom fazom provedbe Uredbe o umjetnoj inteligenciji te razmotriti je li rok za zabranu motora s unutarnjim izgaranjem realan.
„AI Akt, koji je stupio na snagu u kolovozu prošle godine, a u potpunosti će se primjenjivati od 2027., izvor je nesigurnosti”, rekao je Draghi na konferenciji posvećenoj praćenju preporuka njegova izvješća iz 2024.
Prema važećem rasporedu, od 2026. počinju strogi zahtjevi za visokorizične AI sustave u zdravstvu, kritičnoj infrastrukturi i sličnim sektorima. Draghi smatra da bi ta etapa mogla ugušiti inovacije:
„No sljedeća faza, koja se odnosi na visokorizične AI sustave u sektorima poput kritične infrastrukture i zdravstva, mora biti proporcionalna i podržavati inovacije i razvoj. Po mom mišljenju, primjena ove faze trebala bi se privremeno obustaviti dok bolje ne razumijemo moguće nedostatke.”
Industrija je već ranije pozvala na dvogodišnji „zaustavni sat”: više od 40 vodećih europskih tvrtki – među njima ASML, Philips, Siemens i Mistral – potpisalo je pismo predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen tražeći odgodu kako bi se pravila pojednostavnila. Organizacije za zaštitu potrošača i digitalnih prava uzvraćaju da bi svako popuštanje oslabilo mehanizme odgovornosti i zaštitu temeljnih prava korisnika.
EU povjerenica za digitalno gospodarstvo Henna Virkkunen najavila je za prosinac „digitalni omnibus” – paket izmjena kojim bi se reducirale administrativne obveze, uključujući i dio odredbi o umjetnoj inteligenciji. Dodatni pritisak dolazi i iz Washingtona: američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem „značajnih dodatnih tarifa” državama koje novim propisima pogađaju američke tehnološke kompanije. Bruxelles odgovara da je regulacija „suvereno pravo EU-a”.
Draghi je u istom nastupu doveo u pitanje i dogovoreni rok da se od 2035. u EU više ne prodaju nova vozila na fosilna goriva. Procjenjuje da tržište električnih automobila raste sporije od očekivanog, dok „europske inovacije zaostaju, modeli su skupi, a politika opskrbnog lanca fragmentirana”. Posljedice su, upozorava, vidljive:
„Posljedica svega je da europski vozni park od 250 milijuna vozila stari, a emisije CO2 u posljednjim godinama jedva da su pale.”
Zato poziva da se predstojeći pregled propisa o emisijama vodi „tehnološki neutralno” i prilagodi stvarnoj situaciji na tržištu.
Šire gledano, bivši premijer zagovara dublju integraciju Unije. „U nekim ključnim područjima Europa mora početi djelovati manje kao konfederacija, a više kao federacija”, poručio je te ponudio i financijski recept:
„Zajedničko izdavanje obveznica omogućilo bi Europi financiranje većih projekata u područjima koja povećavaju produktivnost, inovacije, skalabilne tehnologije, R&D obrane ili energetske mreže gdje fragmentirano nacionalno financiranje više nije učinkovito.”
Draghi je prošle godine u izvješću ocijenio da su ciljevi vezani uz umjetnu inteligenciju i klimatsku neutralnost dostižni uz snažnu koordinaciju i ulaganja. Sada, međutim, ističe kako stvarni tempo inovacija i političke podjele zahtijevaju „realističniji pristup” – od pauziranja pojedinih propisa do zajedničkog financiranja velikih projekata.
