Neformalni čelnik bosanskih Srba Milorad Dodik uzburkao je političku i kulturnu scenu BiH najavom da će tijekom posjeta Izraelu predložiti da se Sarajevska Hagada „vrati” u tu zemlju. Rukopisna židovska obredna knjiga iz 14. stoljeća, nastala djelomično u Španjolskoj, a dovršena u Sarajevu u 17. stoljeću, smatra se jednim od najvrjednijih artefakata u BiH.
Dodik je na platformi X ustvrdio da je Hagada „postala predmet političke zloupotrebe židovskog kulturnog nasljeđa” te da planira sugerirati njezin povratak Izraelu. Naglasio je kako ga posebno zabrinjava najava Zemaljskog muzeja BiH da će prodajom preslika Hagade prikupljati sredstva za humanitarnu pomoć Gazi, što je opisao kao „zabrinjavajući vrhunac neprijateljstva prema židovskom narodu”.
Reakcije iz Sarajeva stigle su gotovo trenutačno. Gradonačelnik Samir Avdić poručio je da Dodikov prijedlog „predstavlja krajnje neodgovoran i uvredljiv pokušaj diskreditacije Sarajeva i njegovih temeljnih vrijednosti”. Dodao je kako Sarajevska Hagada „nije, niti će ikad biti predmet dnevnopolitičkih manipulacija, već neprocjenjivi dio kulturno-povijesne baštine Sarajeva, Bosne i Hercegovine, Europe i cijelog čovječanstva”.
Slično je reagirao i predsjednik Židovskog kulturnog društva La Benevolencija Vladimir Andrle, naglašavajući da „Sarajevska Hagada neće nigdje izlaziti izvan Sarajeva. To je povijesno blago sarajevskih Židova, bosanskohercegovačkih Židova, same Bosne i Hercegovine i to je ono što treba ostati u Sarajevu”.
Dodik nakon sastanka s izraelskim predsjednikom Isaacom Herzogom nije pojasnio je li mu službeno iznio svoju ideju. No, već sama najava otvorila je novu političko-kulturnu polemiku unutar BiH, stavljajući tisućljetni rukopis u središte suvremenih prijepora.
