Preliminarni rezultati višegodišnjeg istraživanja Documente – Centra za suočavanje s prošlošću donose novo svjetlo na ljudske gubitke povezane s Vojno-redarstvenom operacijom „Oluja”. Prema podacima iznesenim u ponedjeljak, u razdoblju od 25. srpnja 1995. do 14. siječnja 2001. evidentirano je 2654 stradale osobe, od čega je 2353 potvrđenih ili djelomično potvrđenih žrtava rata.
Voditeljica Documente Vesna Teršelič naglasila je da su ti brojevi „u samom centru pitanja koliko smo se kao društvo uspjeli suočiti s prošlošću” te ukazala na podijeljena tumačenja Oluje: „U Hrvatskoj se slavi kao pobjeda, dok je s druge strane povezana s egzodusom, ubijanjem civila i nerazjašnjenim sudbinama nestalih.”
Ključni nalazi istraživanja:
• Ukupno identificirane žrtve: 2353 (1170 civila, 918 vojnika, 228 osoba miješanog statusa, 22 policajca) • Nacionalna struktura: 1747 Srba, 466 Hrvata • Dobna skupina s najviše žrtava: 36 – 64 godine (995 osoba) • Najčešći oblici stradanja: ubojstva (1073), nestanci (383), ubojstva u borbi (346) • Županije s najvećim brojem žrtava: Sisačko-moslavačka (788), Šibensko-kninska (475), Ličko-senjska (336), Zadarska (276)
Koordinator istraživanja Nikola Mokrović pojasnio je da su, osim potvrđenih slučajeva, zabilježene i 113 nepotvrđene žrtve za koje tek treba prikupiti dodatne dokaze, te 126 osoba kod kojih nije jasno jesu li žrtve rata. U evidenciju je uvršteno i 62 stradalih državljana tadašnje SRJ i BiH, već registriranih u bazama Fonda za humanitarno pravo ili Bosanske knjige mrtvih.
Istraživačica Veselinka Kastratović upozorila je na izostanak novih kaznenih postupaka: „Svih ovih godina nema novih optužnica, otvorenih novih istraga. Zločini su se zasigurno dogodili, a u nekim predmetima sigurno ima elemenata za istražiti radi li se o ratnom zločinu ili ne.” Prema riječima Teršelič, očekivanja obitelji žrtava i dalje su „neispunjena”, jer mnoge činjenice nisu rasvijetljene ni pred Međunarodnim kaznenim sudom ni pred hrvatskim pravosuđem.
Documenta će, kako je rečeno, nastaviti rad na dovršetku popisa i podnošenju kaznenih prijava temeljenih na prikupljenim dokazima.