Hrvatska udruga za promicanje dobrog upravljanja i rada Pomak te slovenski Pravni center za varstvo človekovih pravic in okolja – PIC pokrenuli su projekt „Unutarnji kanali prijavljivanja – konkretno i dostupno”. Cilj je izraditi prvi domaći digitalni e-Priručnik s detaljnim uputama kako zaprimali i obrađivati prijave nepravilnosti unutar jedinica lokalne samouprave i drugih institucija.
Projekt se financira sredstvima Europske unije, uz sufinanciranje Ureda za udruge Vlade RH, a nadovezuje se na raniji program Pomaka koji je obuhvaćao sve oblike prijavljivanja. Ovaj je put fokus isključivo na unutarnjim kanalima, gdje su, kako navode pokretači, „identificirane ključne prepreke i potreba za jasnim, praktičnim smjernicama za povjerljive osobe”. Suradnja sa slovenskim partnerom trebala bi dodatno osigurati usklađenost s europskom direktivom o zaštiti zviždača.
Broj prijava raste, ali nedoumice ostaju
Prema Izvješću pučke pravobraniteljice za 2024., povjerljive osobe lani su dojavljivale veći broj unutarnjih prijava nepravilnosti nego godinu prije. Ipak, dio njih još uvijek ne razumije sve odredbe Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i traži savjete kako postupiti u konkretnim situacijama.
Izvješće spominje i anketu Centra „Miko Tripalo” provedenu među mladima u sklopu projekta „Osnaživanje budućih generacija za borbu protiv korupcije”. Čak 86 % ispitanika smatra da je korupcija u Hrvatskoj česta, pri čemu je najprisutnija u politici (86 %) i pravosuđu (62 %). Gotovo 70 % mladih drži da se o korupciji u školama i na fakultetima ne govori dovoljno.
Ključna uloga povjerljivih osoba
Povjerljive osobe – i njihovi zamjenici – zaprimaju informacije, provjeravaju navode, vode postupke te predlažu korektivne mjere. Idealno bi trebali imati pravnu naobrazbu, visoku etičku razinu i povjerenje kolega. Autori e-Priručnika naglašavaju važnost njihove samostalnosti i zaštite identiteta kako bi se spriječile moguće osvete.
Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti propisuje da svaki poslodavac s najmanje 50 zaposlenih mora uspostaviti sustav unutarnjeg prijavljivanja, dok ga manji subjekti mogu uvesti dragovoljno. Poslodavac mora donijeti opći akt kojim se uređuje postupak te imenovati povjerljivu osobu i zamjenika.
Najčešći problem u praksi je slabo poznavanje zakona – i kod prijavitelja i kod povjerljivih osoba. Rješenje vide u stalnoj edukaciji i praćenju zakonskih izmjena.
„Važno je raditi na jačanju kanala prijavljivanja nepravilnosti, pogotovo unutarnjeg, kao i na jačanju povjerljivih osoba koje postupaju po tim prijavama”, poručuje predsjednica Pomaka Adrijana Cvrtila, napominjući da su edukacija i jasno definirane procedure temelj uspješnog suzbijanja korupcije.
Zaštita identiteta – temelj povjerenja
Otkrivanje identiteta prijavitelja bez njegove suglasnosti narušava povjerenje u sustav i može izazvati ozbiljne posljedice, uključujući otkaz, prijetnje ili diskriminaciju. Zbog toga e-Priručnik predviđa strogo čuvanje podataka i sigurne komunikacijske kanale. Obveza zaštite odnosi se i na osobu koja se prijavljuje, a pristup podacima smiju imati isključivo oni zaduženi za obradu prijave.
Autori digitalnog priručnika vjeruju da će jasne upute, standardizirane procedure i prekogranična razmjena iskustava potaknuti veći broj građana – posebno mladih – da nepravilnosti prijavljuju unutar svojih institucija te time pridonose transparentnijem i odgovornijem upravljanju.