Europski parlament danas će glasati o dvjema ključnim uredbama koje bi znatno postrožile pravila azila u Europskoj uniji. Očekuje se da će prijedlozi proći zahvaljujući većini okupljenoj oko Europske pučke stranke (EPP) i stranaka krajnje desnice.
Prva uredba olakšava državama članicama protjerivanje tražitelja azila u tzv. sigurne treće zemlje – čak i ako podnositelj zahtjeva ondje nikada nije boravio. Druga uvodi zajednički popis „sigurnih zemalja podrijetla”, među kojima su Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Indija, Kosovo, Maroko, Tunis te kandidati za članstvo Turska i Gruzija. Azilantski zahtjevi državljana s popisa mogli bi se ubrzano odbijati pod pretpostavkom da zaštita nije potrebna.
Oba prijedloga već su prošla odbor za građanske slobode (LIBE). Kritičari tvrde da se time ubrzava ograničavanje prava najranjivijih, dok pristaše navode kako se EU konačno odlučuje za „realističniji” pristup migracijama.
„Usvajanje ovih prijedloga najnoviji je dokaz da krajnja desnica upravlja migracijskom agendom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen”, rekla je zelena zastupnica Tineke Strik. Dodala je da EPP „svjesno odrađuje izborni program krajnje desnice”.
S druge strane, zastupnica Patriots for Europe Marieke Ehlers izjavila je: „Vidimo da se EPP pomiče prema nama. Ono što su obećali biračima mogu ostvariti samo uz nas.”
Talijanski izvjestitelj Alessandro Ciriani iz ECR-a tvrdi da novo savezništvo nije ideološki zaokret nego pragmatično rješenje: „Predugo je migracijska politika EU-a bila taocom polarizacije koja je sprečavala konkretna rješenja.”
Socijaldemokratkinja Cecilia Strada upozorava da se stvara „strukturna i organizirana” desna većina koja, prema njezinim riječima, „uvijek riskira prava najranjivijih skupina”.
Pitanje transparentnosti
Posebno je na udaru prijedlog jedinstvenog popisa sigurnih zemalja. Procjenu sigurnosti izradila je Agencija EU-a za azil, no Europska komisija te je analize odbila objaviti. Zastupnica liberala Abir Al-Sahlani ističe da je LIBE „vrlo kasno i samo povjerljivo” dobio uvid u dokumente, što je otežalo pregovore.
Silvia Carta iz Platforme za međunarodnu suradnju s migrantima smatra da je objava ključna kako bi se omogućili pravni postupci protiv deportacija.
Unatoč pozivima, Komisija zasad ne obećava objavu cijelih procjena, već navodi da se oslanjala i na podatke UNHCR-a, Europske službe za vanjsko djelovanje, civilnog društva i delegacija EU-a.
Glasovanje u Strasbourgu pokazat će koliku je snagu stekla nova desno-centristička koalicija te hoće li 27 država članica uskoro dobiti stroži, ali i kontroverzan zajednički okvir za azil i migracije.