Dalmatinska energetska agencija (DEA), osnovana 2022. s ciljem ubrzanog širenja obnovljivih izvora u Dalmaciji, upozorila je da Split još nije iskoristio priliku da postane predvodnik zelene tranzicije te da uskoro istječu ključni europski fondovi koji taj proces financiraju.
Ravnatelj agencije Mario Jakić za naš je list rezimirao dosadašnje rezultate i prozvao gradske vlasti zbog neambicioznih poteza:
„Sto dana je prekratko razdoblje za objektivnu ocjenu rada nove administracije, ali prethodna gradska uprava nije ostavila pripremljene strateške projekte u području energetske tranzicije, e-mobilnosti i održivog prometa”, kazao je Jakić, dodajući da DEA već dvije godine nudi partnerstvo koje čeka odgovor.
Problemi u prometu i e-mobilnosti • U Splitsko-dalmatinskoj županiji od 2022. do 2024. registrirano je više od 19 000 automobila i 5 000 motocikala. • Grad je, prema Jakiću, „učinio relativno malo” na nabavi električnih autobusa i izgradnji mreže brzih DC punionica, dok je program javnih e-bicikala ispao preskup za održavanje. • Umjesto novih kredita za garaže, DEA predlaže modele javno-privatnog partnerstva kako bi se javni novac usmjerio u komunalnu infrastrukturu.
Zeleno svjetlo u županiji I dok Split kaska, županijski projekti ipak napreduju: • Instalirano je 15 fotonaponskih elektrana snage oko 1 MW, što godišnje donosi uštedu od približno 250 000 eura. • Do 2026. planira se još oko 1 MW sunčanih kapaciteta te dodatnih pet punionica za električna vozila uz već postavljenih sedam. • U posljednje tri godine na krovovima kućanstava podignuto je 4,824 MW sunčanih elektrana koje proizvode 6 513 MWh struje – dovoljno za 1 628 domova.
Nova partnerstva i tehnologije DEA je potpisala: • ugovor s FESB-om o multidisciplinarnoj studiji utjecaja niskofrekventnih EM polja, • akcijski plan energetske učinkovitosti SDŽ-a za 2025. – 2027. s Institutom „Hrvoje Požar”, • sporazum s Obnovljivim izvorima energije Hrvatske o razvoju projekata sunčane energije, zelenog vodika i baterijskih spremnika.
Financijski zid pred vratima Jakić upozorava da se „održivost ekoloških politika uvelike oslanja na europske fondove”, a Nacionalni plan oporavka i otpornosti završava već sljedeće godine. U idućem proračunu EU-a naglasak će biti na obrani, stambenoj politici i migracijama, pa će Hrvatska morati pronaći vlastite izvore novca kako bi zadržala sadašnje ekološke standarde.
Prioriteti za Split i Hrvatsku
- Energetska obnova zgrada.
- Širenje održive mobilnosti (električni autobusi, biciklistička infrastruktura).
- Veći udio obnovljivih izvora, osobito sunca i zelenog vodika.
- Edukacija i uključivanje građana u sve faze tranzicije.
Zaključak DEA poručuje da Split, uz podršku Sveučilišta i dostupnu ekspertizu, može postati dalmatinski laboratorij za pametne mreže, vodikovu energiju i kibernetičke tehnologije. No bez jasne gradske strategije i novog, samoodrživog financijskog modela, teško će nadoknaditi izgubljeno vrijeme i ostvariti ciljeve klimatske neutralnosti.