Porast cijena grobnih mjesta i nedostatak krematorija u Hrvatskoj doveli su do naglog rasta kremiranja i neugodnih scena u Dalmaciji – pokojnici iz Šibenika i okolnih gradova putuju na posljednji ispraćaj čak do Ljubljane.
„Prije deset godina na kremiranje smo godišnje vodili pet-šest pokojnika; danas ih je toliko svakog mjeseca”, kaže Joško Vuković, direktor šibenskog komunalnog poduzeća Čempresi. No zbog kvara na jednoj od dviju peći zagrebački krematorij sada prima samo Zagrepčane, pa Šibenčani, ali i brojni drugi iz Dalmacije, svoje najmilije prevoze u Sloveniju.
Situaciju dodatno otežava činjenica da krematorij u Osijeku ne radi još od proljeća zbog problema s dimnjakom. Kako drugi takvi objekti u zemlji ne postoje, Hrvati su prisiljeni posezati za inozemstvom, što obiteljima dramatično povećava troškove.
Vuković podsjeća da je još prije nekoliko godina pokrenuta ideja izgradnje krematorija u Šibeniku. Izrađeno je idejno rješenje, a slijedi izrada glavnog projekta i otkup zemljišta. Procijenjena vrijednost ulaganja iznosi oko 10 milijuna eura. „Riječ je o regionalnom, pa i nacionalnom projektu, pa očekujemo i pomoć Vlade”, ističe, naglašavajući da samo ishođenje dozvola i priprema dokumentacije potraju nekoliko godina.
Ekonomija, ali i promjena pogrebnih običaja, već guraju Dalmaciju prema kremiranju. Na gradskom groblju Kvanj sve se češće traže kazete za urne umjesto klasičnih grobova. „Zamislite koliko bi jeftinije bilo nekom iz Dubrovnika da pokojnika kremira u Šibeniku umjesto da ga vozi u Sloveniju. Cijena prijevoza pala bi mu na trećinu”, procjenjuje Vuković.
Dok se ne izgradi novi pogon, Dalmacija ostaje bez domaćeg krematorija, a obitelji se nose s, kako ih nazivaju, enormnim troškovima posljednjeg ispraćaja.