Crikvenica je jučer postala žarište znanstvene rasprave o hrvatskoj državnosti. Međunarodni skup „Crikvenica, obljetnice i baština – prigodom 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva” okupio je pravnike, povjesničare, književnike i stručnjake za kulturnu baštinu te potaknuo novu interpretaciju ključnih trenutaka nacionalne povijesti.
Grad, Muzej grada Crikvenice i Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci zajednički su organizirali događaj kako bi, uz okruglu obljetnicu krunidbe kralja Tomislava, reafirmirali povijesnu važnost crikveničkog kraja.
„Zahvaljujući radu znanstvenog i organizacijskog odbora, danas smo okupili uistinu velika i značajna imena hrvatske znanstvene i stručne zajednice”, istaknula je ravnateljica Muzeja grada Crikvenice Silvija Huljina, podsjetivši da je ideja skupa proizašla iz travanjskog predavanja dr. sc. Željka Bartulovića o 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva.
Skup je otvorila gradonačelnica Ivona Matošić Gašparović, ujedno predsjednica Organizacijskog odbora. „Ono što je posebna vrijednost ovog skupa je to što ćemo po njegovom završetku sve radove i istraživanja objaviti u zborniku koji će ostati trajni spomen na ovo događanje”, naglasila je gradonačelnica, izrazivši želju da manifestacija postane tradicija.
Sudionici su kroz dvanaest izlaganja obradili raznolike teme:
• dr. sc. Željko Bartulović o pravno-političkoj povijesti Vinodola i Crikvenice, uz spomen 800. obljetnice vlasti Krčkih knezova; • dr. sc. Stipe Botica o ulozi Matice hrvatske; • profesor Zoran Mirković o značaju Vinodolskog zakona i statuta na narodnim jezicima; • mađarski povjesničari Ladislav Heka i Ildiko Szondi o planovima ugarske vlade za Crikvenicu u doba dualizma; • Maja Polić o pravno-društvenim prilikama u Selcu krajem 19. i početkom 20. stoljeća; • Ines Matić Matešković o pavlinskom samostanu kroz radove akademika Luje Margetića; • virtualno iz New Yorka, John P. Kraljić o iseljenicima iz crikveničkog kraja tijekom Španjolskog građanskog rata; • Marijana Trinajstić i Luka Nalis o liku kralja Tomislava u književnosti i kazalištu; • Goran Crnković o hrvatskoj vladarskoj kruni; • Luka Krznarić i Stefani Jadro Štefančić o upravnom ustroju Selca 1939. i 1941. godine.
Skup je, kako su poručili organizatori, pozicionirao Crikvenicu kao mjesto gdje se baština ne čuva samo u muzejskoj vitrini nego i aktivno interpretira – otvarajući put novim istraživanjima identiteta i državnosti Hrvatske.