Europska komisija ponovno je otvorila frontu sa zemljama članicama i velikim poljoprivrednim kombinatima: u novom prijedlogu Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) najavila je uvođenje gornje granice od 100 000 eura godišnje po poljoprivredniku te postupno smanjivanje isplata iznad 20 000 eura.
Komesar za poljoprivredu Christophe Hansen očito očekuje otpor. „Znam da se ovo nekima neće svidjeti… ali želimo li jače poduprijeti mlade, nove i male poljoprivrednike, novac moramo negdje pronaći”, poručio je zastupnicima Europskog parlamenta.
Ključne brojke • U obračunskoj 2023. godini 20 % farmi inkasiralo je čak 80 % izravnih plaćanja u EU. • Više od 54 % tih potpora prelazilo je prag od 20 000 eura i bilo bi zahvaćeno novim pravilima. • U Slovačkoj i Češkoj udio potencijalno „odrezanih” isplata diže se iznad 85 %, dok je u Grčkoj tek 10 % novca iznad praga.
Kako stoji Hrvatska? Prema posljednjim dostupnim podacima: • 35,8 % hrvatskih isplata prelazi 20 000 eura, potencijalno ulazeći u zonu rezova. • Istodobno, samo 2,3 % domaćih poljoprivrednika prima više od 20 000 eura (a 0,1 % više od 100 000), pa većinu proizvođača nova pravila ne bi izravno dotaknula.
Sukob vizija Industrijski think-tank Farm Europe tvrdi da će mjere „najžešće pogoditi baš farmere koji su okosnica europske proizvodnje” te da se radi isključivo o rezanju troškova, a ne o pravednijoj raspodjeli. Nasuprot tome, Théo Paquet iz Europskog ureda za okoliš nada se da je to „prvi korak prema stvarnoj preraspodjeli” i postupnom ukidanju potpora koje nisu vezane uz rezultate. „Suočeni smo s brojnim ekološkim pritiscima u poljoprivredi, a novac treba usmjeriti upravo tamo”, ističe.
Što slijedi? Pregovori između Komisije, Vijeća EU i Europskog parlamenta kreću nakon ljeta. Hoće li ograničavanje subvencija preživjeti lobiranje velikih proizvođača i država koje na njima grade izvoz, postat će jasno tek kad trostrani pregovarači zaključe novu sedmogodišnju financijsku omotnicu CAP-a.
