Europska komisija predložila je da se u sljedećih sedam godina 406 milijardi eura za proračun EU-a prikupi kroz četiri nova „vlastita sredstva” – korporativni porez CORE, preusmjeravanje dijela trošarina na duhan (TEDOR), klimatizirani carinski prihod te naknade za ugljik na granicama. Plan, ukupno vrijedan oko 58 milijardi eura godišnje, odmah je naišao na žestok otpor država članica i revizora.
• Prema izračunu Europskog revizorskog suda, samo bi CORE i manji dio carinskih promjena stvarno donosili novac na razini Unije (oko 13 milijardi eura). Ostatak – 44,6 milijardi – i dalje bi se uplatio iz nacionalnih blagajni.
• CORE, namet na promet velikih tvrtki (6,8 milijardi eura godišnje), „mogao bi naštetiti konkurentnosti bloka”, upozorava Revizorski sud, a brojne vlade smatraju da je u sukobu s industrijskom strategijom Unije.
• TEDOR bi pak samo preusmjerio 15 % postojećih nacionalnih prihoda od duhana u zajedničku kasu, bez poticaja za smanjenje potrošnje cigareta. „In its current form … it wouldn’t necessarily reduce tobacco consumption,” ocjenjuje ekonomist Zsolt Darvas.
Političko vaganje umjesto fiskalne logike
„The most crucial question that the Council will need to answer in the next year is how to finance [the budget],” poručio je jedan diplomat, podsjećajući da se pregovori o višegodišnjem okviru vode iza zatvorenih vrata. Jedan od ključnih argumenata Bruxellesa jest da bi novi porezi promijenili raspodjelu tereta: bogatije članice, osobito Njemačka i Francuska, uplatile bi razmjerno manje, dok bi slabije razvijene preuzele veći dio.
„Please look at this proposal as a package,” apelirao je povjerenik za proračun Piotr Serafin, uvjeren da bi upravo takav prerazmještaj mogao omekšati stav najvećih platiša i osigurati zeleno svjetlo za dvotrilijunski proračun.
Alternative i pritisak na rashode
Dok Komisija zasad ne pokazuje volju mijenjati prijedlog, u Europskom parlamentu spominju se porezi na kockanje, bogatstvo, kriptovalute, financijske transakcije ili digitalne usluge. Njemački vicekancelar Lars Klingbeil poručio je da će, „ako generiranje svježeg novca zakaže, trebati preispitati i rashodovnu stranu”, podsjetivši da je predložena veličina proračuna „već sada značajno prevelika”.
Države članice namjeravaju do kraja lipnja dogovoriti okvirne brojke za glavna područja potrošnje, ali bez rješenja o prihodima teško će zaključiti cijeli paket. Kako sada stvari stoje, bitka za 406 milijardi eura tek počinje, a nova „vlastita sredstva” mogla bi ostati samo politička moneta za potkusurivanje.