Europska unija ubrzano razrađuje plan zajedničke protuzračne obrane kojom bi se istočna granica zaštitila od mogućih upada ruskih bespilotnih letjelica. Inicijativa, već prozvana „zidom dronova”, bila je jedna od glavnih tema današnjeg neformalnog sastanka čelnika država članica u Kopenhagenu.
Poticaj za hitno djelovanje stigao je nakon niza nedavnih preleta ruskih dronova iznad teritorija EU-a. Bruxelles se, prema diplomatskim izvorima, „prsimice bacio” na izradu projekcija sustava koji bi u budućnosti spriječio slične incidente. Riječ je o slojevitom obrambenom rješenju koje bi, osim radara i ometača, uključilo i specijalizirano naoružanje za presretanje bespilotnih letjelica.
Iako detalji još nisu poznati, neslužbeno se spominje da bi se „zid” protegnuo od Baltičkog mora do Crnog mora, čime bi obuhvatio najizloženiji dio istočne granice. Zagovornici projekta tvrde da je riječ o nužnom odgovoru na rastuću prijetnju, dok skeptici upozoravaju da bi skupi multilateralan sustav mogao ostati samo – marketinški slogan.
Povratak retorike o „zidovima” evocira i mračnije povijesne usporedbe. Još devedesetih, podsjeća se, desničarski ekstremisti pjevali su: „Ne rušite zida u Berlinu, mi ćemo ga prenijeti na Drinu!” Današnja rasprava o digitalnom „zidu” pokazuje da logika ograda nikad posve nije iščeznula iz europske sigurnosne politike.
Sljedeći koraci uključuju tehničke konzultacije država članica, definiranje zajedničkog proračuna te usklađivanje s postojećim NATO-vim kapacitetima. Bruxelles želi prve operativne elemente postaviti već iduće godine, no rokovi će ovisiti o političkom konsenzusu i industrijskim mogućnostima svake zemlje koja se pridruži projektu.
Hoće li „zid dronova” postati stvarni obrambeni štit ili ostati na razini ambiciozne skice, ovisit će o volji 27 članica da podijele trošak i rizik. Dosadašnji razvoj događaja, međutim, jasno signalizira da je Europska unija spremna ulagati znatno više u kolektivnu obranu, osobito kada prijetnja stiže iz zraka i sa – istoka.