Europska unija ubrzava pripremu propisa koji bi svim radnicima zajamčili „pravo na isključenje” – mogućnost da po završetku radnog vremena ignoriraju poslovne pozive, e-mailove i poruke bez straha od sankcija.
Ideja nije nova: Francuska ju je zakonski usvojila 2017., slijedile su Španjolska, Italija, Belgija, a 2023. i Slovenija. No u Hrvatskoj je to pravo tek načelno spomenuto u izmjenama Zakona o radu iz 2022., bez konkretnih obveza ni kazni za poslodavce.
„Prijeka potreba” bez sankcija Predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić upozorava da trenutačna formulacija o „prijekoj potrebi” ostavlja poslodavcima preširok manevarski prostor: „Norma mora biti obvezujuća i sankcionirati kršenja. Ovako tumačenje opet prepuštamo poslodavcu.”
U trgovini prekovremeni pozivi i promjene rasporeda preko WhatsAppa ili Facebook grupa postali su pravilo. Radnici koji odbiju „umrežavanje” saznaju za izmjene smjena tek kad dođu na posao. Slične pritužbe stižu i od vozača i ugostiteljskih radnika.
Dvostruko više neplaćenog rada od kuće Europski parlament u podlozi inicijative navodi istraživanja prema kojima se vjerojatnost dodatnog neplaćenog rada kod zaposlenih na daljinu udvostručuje u odnosu na one u uredima. Trećina radnika od kuće kaže da gotovo svakodnevno radi tijekom slobodnog vremena, dok je među uredskim djelatnicima takvih manje od pet posto. Posljedice su pojačana tjeskoba, depresija i izgaranje.
Sektorske razlike • Financije i međunarodne korporacije: radno vrijeme uglavnom se poštuje, komunikacija izvan smjene je iznimka. • IT: fleksibilni rasporedi brišu granicu, dostupnost je često prešutna obveza, ali se nude slobodni dani kao kompenzacija. • Trgovina, ugostiteljstvo i turizam: pravo na isključenje praktički ne postoji; smjene se mijenjaju u zadnji tren.
Poslodavci traže fleksibilnost Hrvatska udruga poslodavaca deklarativno podržava pravo na isključenje, no inzistira da propis ostavi prostor za hitne situacije i specifičnosti struka. Dio poduzetnika zagovara „mekši” pristup kroz interne pravilnike umjesto stroge zakonske zabrane.
Što slijedi? Europski parlament radi na zajedničkoj direktivi, a države članice morat će je prenijeti u nacionalne zakone. Sindikati očekuju da će novi europski okvir primorati i Zagreb na jasnije odredbe s konkretnim kaznama. Do tada radnici o zaštiti privatnog vremena pregovaraju – ili trpe – od slučaja do slučaja.