Europski revizori upozoravaju da se milijuni eura izgubljeni u prijevarama tek rijetko vraćaju u proračun Unije i pozivaju na duboku promjenu strategije borbe protiv financijskog kriminala.
Nova analiza Europskog revizorskog suda (ECA) za 2025. godinu otkriva ozbiljan nesrazmjer između iznosa koje istražna tijela detektiraju i onoga što se na kraju doista naplati.
• OLAF, dugogodišnje upravno tijelo za istrage pri Europskoj komisiji, u posljednje je tri godine utvrdio da bi se u proračun trebalo vratiti 615 milijuna eura. Do kraja 2024. naplaćeno je svega 23 milijuna.
• Europsko javno tužiteljstvo (EPPO), neovisni kazneni organ pokrenut 2021., u istom je razdoblju blokiralo imovinu vrijednu 3 milijarde eura povezanu s mogućim prijevarama. Samo 2024. nacionalni su sudovi, nakon EPPO-ovih istraga, naložili povrat 232 milijuna eura.
Problem je, međutim, što se taj novac rijetko slije u blagajnu Komisije: nacionalne vlasti nemaju jedinstveni sustav praćenja kako bi utvrdile koliki se dio doista vraća u EU proračun.
Pad prijava OLAF-u, skok kaznenih postupaka
Tijekom 2022. OLAF je primio oko 5 500 dojava o sumnji na prijevaru, dok je 2024. broj pao na 3 800. Istodobno, prijave EPPO-u gotovo su se udvostručile – s 3 300 na 6 500. Revizori to pripisuju promjeni navika i činjenici da se sve više slučajeva odmah tretira kao kazneno djelo, a ne samo administrativni propust.
Unatoč tomu, institucije EU-a i dalje oko tri puta češće šalju sumnjive slučajeve OLAF-u nego tužiteljima. Kada istraga završi, OLAF izdaje preporuke kako povratiti novac ili pokrenuti postupke protiv odgovornih, no te su preporuke 2023. provedene u manje od 10 % slučajeva (16 od 163).
„Riječ je o prijelaznom razdoblju, a sustav još nije dovoljno učinkovit”, izjavila je članica ECA-e Katarína Kaszasová, upozorivši na „slabosti” u suradnji tijela zaduženih za zaštitu proračuna.
Parlament proziva Komisiju
Uoči predstavljanja prijedloga novog sedmogodišnjeg proračuna, povjerenik za proračun Piotr Serafin našao se pod paljbom eurozastupnika koji traže da se već sada redefinira strategija borbe protiv prijevara. Rasprava se vodi oko toga treba li se OLAF usredotočiti na bržu prevenciju, dok EPPO preuzima kaznene istrage.
Revizori zaključuju da je današnji model, oslonjen na opsežnu dokumentaciju i spor administrativni postupak, prespor za mreže organiziranog kriminala koje sve agresivnije ciljaju europske fondove. Svaki izgubljeni euro, upozoravaju, europskim građanima znači manje ulaganja u politike za koje je novac bio namijenjen.
Pred Europskom komisijom tako stoji neugodno pitanje: može li se stari papirnati sustav modernizirati na vrijeme da zaštiti idući, još veći proračun Unije.