Josip Jurišić, glasnogovornik Brodosplita, na svojem je Facebook profilu objavio neuobičajen alat za kriznu komunikaciju: transkript razgovora s ChatGPT-jem o spornom brodu Moby Drea i prisutnosti azbesta.
U objavi navodi da je umjetnu inteligenciju konzultirao kako bi „sagledao priču iz nove perspektive” i dodatno potvrdio već poznate činjenice – da se slični zahvati uklanjanja azbesta u hrvatskim brodogradilištima provode godinama te da se s opasnim vlaknima mora postupati pod strogim nadzorom.
Ključne poruke iz razmjene:
• Azbest je od 1950-ih do 1980-ih bio standardni izolacijski materijal na brodovima; udisanje njegovih mikroskopskih vlakana može desetljećima kasnije uzrokovati azbestozu, rak pluća i mezoteliom.
• Najveći rizik pri demontaži je izloženost radnika; nužne su hermetičke barijere, HEPA filteri, dekontaminacijske komore i potpuna osobna zaštita.
• Proceduralno je moguće minimizirati opasnost, ali ChatGPT naglašava problem povjerenja: javnost rijetko vidi kako se mjere stvarno provode.
• Standardi zahtijevaju rad u zatvorenom prostoru s negativnim tlakom, specijalne filtere i zbrinjavanje otpada u ovlaštenim postrojenjima. U Hrvatskoj su ti protokoli već korišteni, ali „s različitom razinom discipline i nadzora”.
• Inspekcijski nadzor često radi s ograničenim resursima, a prekogranično zbrinjavanje otpada ostaje osjetljivo pitanje jer domaći kapaciteti nisu dovoljni.
• Transparentnost je, prema AI-ju, jednako važna kao i tehnička zaštita: „Ako se sve radi ispravno, ali javnost ne zna, nepovjerenje može biti veće od stvarnog rizika.”
• Kao najveći problem ističe se komunikacija s građanima, dok se tehnički izazovi smatraju rješivima.
• Slučaj Moby Drea ocjenjuje se upozorenjem na skrivene izvore azbesta u Hrvatskoj – od starih tvornica do ostalih brodova.
• Primjeri prijašnjih poslova u domaćim škverovima potvrđuju iskustvo: 78 tona azbesta uklonjeno je s Titove jahte Galeb (Rijeka, 2020.), 21 tona s američkog USS Mount Whitney (Rijeka, 2015.–2019.), a radovi su obuhvatili i trajekt Marko Polo (Mali Lošinj, 2010.).
Jurišićev javni „chat” završava zaključkom da je uklanjanje azbesta istodobno tehničko i društveno-političko pitanje koje traži „potpunu transparentnost, uključivanje građana i jasan nadzor”. Time glasnogovornik Brodosplita poručuje da će, uz propisane sigurnosne mjere, ključ povjerenja ipak biti – bolja komunikacija.
