LONDON – Ministarstvo financija Ujedinjene Kraljevine traži načine kako povećati prihode od poreza na nasljedstva (IHT) i kapitalnu dobit (CGT) ne bi li zatvorilo proračunski manjak koji bi do jeseni mogao premašiti 40 milijardi funti.
Prema izvorima bliskima vladi, dužnosnici proučavaju mogućnost uvođenja gornje granice za darovanja za života te izmjene pravila o tzv. „taper reliefu”, po kojemu se stopa IHT-a na darove dane tri do sedam godina prije smrti postupno smanjuje s 32 % na 8 %.
„S tolikim bogatstvom vezanim uz kuće koje su drastično poskupjele moramo naći načina da se bolje oporezuje nasljedstvo onih koji mogu više pridonijeti”, rekao je jedan od sugovornika. Istaknuo je da će se i bez promjena, zbog zamrznutog praga za oporezivanje, prihodi od IHT-a povećavati, ali da vlada „mora tražiti poluge za oporezivanje imovine kako bi što manje dirala zarade od rada”.
Trenutačno manje od 5 % ostavina plaća IHT, a prosječna efektivna stopa iznosi 13 %, daleko ispod nominalnih 40 %. Vlada ipak računa na „golem val bogatstva” koji će se s naraštaja baby-boomera prenijeti kroz vrijedne mirovinske fondove i rekordne cijene nekretnina. Već je odlučeno da će od travnja 2027. većina neiskorištenih mirovinskih fondova ulaziti u osnovicu za IHT.
Pritom se nastoji održati predizborno obećanje da se neće povećavati porezi „radnim ljudima”, što ostavlja malo manevarskog prostora. Pod pritiskom laburističkih zastupnika koji traže porez na ukupno bogatstvo, ministrica financija Rachel Reeves nedavno je naznačila da je otvorena za prilagodbe IHT-a i CGT-a, ali ne i za švicarski model poreza na neto imovinu. „Imamo porez na nasljedstva i kapitalnu dobit… nisam sklona švicarskom modelu jer postoji rizik da bismo time izgubili prihode”, poručila je u radijskom intervjuu.
Reeves je već izazvala prosvjede kada je u prošlogodišnjem proračunu smanjila porezne olakšice poljoprivrednicima koji prenose imanja vrijedna više od tri milijuna funti. U Sjevernoj Irskoj obranila je odluku riječima da „i dalje plaćaju nižu stopu IHT-a od drugih, ali trebaju dati svoj doprinos”.
Uz IHT, razmatra se i blago povećanje stopa kapitalne dobiti, uz posebnu olakšicu za ulaganja u britanske tvrtke kako se ne bi obeshrabrilo investiranje. Vlada se istodobno suočava s kritikama da su radi ukidanja statusa "non-dom" i drugih reformi već otišli neki imućni pojedinci, no službeni podaci zasad ne postoje.
Glasnogovornik Trezora naglasio je da je „najbolji način jačanja javnih financija rast gospodarstva”, podsjećajući na reformske planove za prostorno planiranje koji bi, prema procjenama, mogli povećati BDP za 6,8 milijardi funti i smanjiti zaduživanje za 3,4 milijarde.
Hoće li promjene biti predstavljene već u jesenskom proračunu, ostaje otvoreno. No jasno je da će svaka odluka o nasljedstvima i kapitalnoj dobiti izazvati političku buru – baš kao što je to svojedobno učinio prijedlog Davida Camerona o drastičnom podizanju IHT praga, koji je konzervativcima donio skok u anketama i natjerao tadašnjeg premijera Gordona Browna u defanzivu.
