Britanska televizijska kuća ITN objavila je prije nekoliko dana dosad neviđeni arhivski video-materijal o početku Domovinskog rata, uključujući bitku za Vukovar. Ovi dragocjeni kadrovi donose slike s ratišta, izjave ključnih aktera i atmosferu s prve linije bojišta.
U središtu jednog od najpotresnijih priloga je prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, snimljen 20. rujna 1991. u zapadnoj Slavoniji. „Borit ćemo se i obraniti Hrvatsku. I nadam se da će se Europa probuditi“, poručio je Tuđman na engleskom jeziku, dok je obilazio pripadnike Zbora narodne garde i Ministarstva unutarnjih poslova neposredno na prvoj crti. U njegovoj pratnji bio je i ministar obrane Gojko Šušak.
ITN-ov novinar iz Beograda, Michael Nicholson, opisuje prizore iz tog razdoblja kao „najveću mobilizaciju vojske i naoružanja od II. svjetskog rata“. Kamere su pratile kolone tenkova JNA iz Beograda prema Hrvatskoj, njihovo ukopavanje oko Vukovara i intenzivne borbe na terenu. Posebno su potresni kadrovi iz Osijeka, Karlovca, Petrinje, Pakraca, ali nadasve Vukovara – grada koji je, prema ITN-u, postao simbol hrvatskog otpora moći jugoslavenske vojske.
Dok su se hrvatski branitelji borili da spriječe presijecanje autoputa Zagreb-Beograd, službeni Beograd i dalje je pokušavao prikazati neinformiranost vlastitog stanovništva o brutalnosti sukoba, udaljenog tek 130 km. Novinar ITN-a Miša Vasić, jedan od rijetkih neovisnih novinara u Srbiji, opisuje Vukovar početkom listopada 1991. kao „neku vrstu Galipolja“ za rezerviste iz Srbije, gdje ginu u velikom broju, a JNA ne otkriva stvarne žrtve.
Jedan od priloga donosi i poznate slike s vukovarskog Sajmišta iz 15. studenog 1991., kada je JNA pokušavala probiti obranu grada. Tada je kamera zabilježila trenutak kada vojnik JNA puca na toranj crkve te odvođenje civila Slavka Batika, čiji su posmrtni ostaci identificirani tek nedavno.
Prilozi iz tog razdoblja povlače i paralelu s današnjim ratom u Ukrajini, gdje agresorska strana odbija mirovne sporazume uvjerena u svoju vojnu nadmoć, dok napadnuta zemlja strahuje da bi mogla izgubiti dio teritorija kao cijenu mira. „Srbi su presjekli Hrvatsku napola i kontroliraju skoro trećinu zemlje, a Hrvati strahuju da je to trajna promjena na karti, da će to biti ispregovarano van iz njihova teritorija kao cijena mira“, navodi ITN-ov novinar.
Na mirovnoj konferenciji u Haagu 19. rujna 1991., srpski predstavnik V. Jovanović odbija prijedlog Europske zajednice o raspoređivanju međunarodnih mirovnih snaga riječima: „U tradiciji Srbije nije da imamo simpatije prema stranoj vojnoj prisutnosti u našoj zemlji i zbog tog razloga nemamo simpatije za takav prijedlog”. S druge strane, Zvonimir Šeparović, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, poziva u pomoć: „Da pošalju snage za čuvanje mira i, ako je moguće, snage za stvaranje mira. Znamo da to nije lako.”
Posebnu pažnju izaziva priča o britanskom dragovoljcu Dannyju Kingstonu, snimljenom u Vinkovcima sa skupinom stranih boraca. „Ovo nije samo jedan od onih balkanskih ratova. Ovo nije samo jedna od onih slavenskih svađa. Ovo je borba jednog naroda za neovisnost. Mislim, ovdje se stvara povijest“, ističe Kingston.
U jednom ranijem prilogu, prikazane su i slike hrvatskih branitelja kako odlaze na bojište, uz pjesmu „Evo zore, evo dana” koju novinar opisuje kao „borbenu pjesmu ustaša, hrvatskih fašističkih postrojbi koje su podržavale naciste prije 50 godina”.
Arhivski materijal ITN-a, koji sada izlazi na vidjelo, snažno podsjeća na okrutnost i složenost ratova na tlu Europe. Donosi svjedočanstvo o pokušajima obrane Hrvatske, neizvjesnosti, strahu, ali i o prkosu, odlučnosti i žrtvama koje su ispisale povijest.