Udruge hrvatskih branitelja, logoraša i stradalnika Domovinskog rata pozvale su Državno odvjetništvo i policiju da pokrenu istragu o ratnim zločinima počinjenima u novosadskoj sportskoj dvorani SPENS te da se taj kompleks službeno prizna kao mjesto logora.
Vlado Ošust iz Udruge logoraša srpskih koncentracijskih logora grada Zagreba naglasio je kako udruge traže postupak „ne samo protiv onoga tko je udarao, nego i po zapovjednoj odgovornosti”, ističući da je poznat zapovjednik objekta.
Zorica Gregurić, predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara, podsjetila je da nakon pada Vukovara 1991. nije bilo izbjeglica već zarobljenika nad kojima je, kako kaže, primijenjeno nečovječno postupanje: „Mjesta poput SPENS-a nedvojbeno su bila logori. Stručnjacima prepuštamo konačnu kategorizaciju, ali tražimo da se SPENS prizna kao mjesto logora.”
Zlatko Panković, vukovarski branitelj i preživjeli zatočenik, kazao je da je poslije okupacije Vukovara proveo dva dana u SPENS-u gdje je svjedočio mučenju, zlostavljanju i odvajanju djece od majki. Prema njegovim riječima, u dvorani je u jednom trenutku bilo oko 5 000 zarobljenika – žena, djece, staraca i branitelja iz Borova Naselja – što su, tvrdi, potvrdili i srbijanski izvori.
Kao ključni dokaz naveo je članak lista „Borba” od 22. studenoga 1991., u kojem se, prema njegovu tumačenju, „sami Srbi i srpska vlast” pozivaju na činjenicu da su zatočenici iz vukovarskih konvoja završili u SPENS-u gdje su državni organi provodili „dopunsku obradu”. Mučenje zarobljenika, prema Pankoviću, potvrdili su i svjedočanstvo novinarke Branislave Opranović, izjava potpukovnika JNA Lakića Đorovića objavljena 13. ožujka 2026. te dugogodišnji apeli aktivistice Nataše Kandić da se otvore vojne arhive.
Panković je ustvrdio da između SPENS-a i logora poput Stajićeva ili Begejaca „apsolutno nema nikakve razlike”, osim što su u SPENS prvo dovođeni i civili i branitelji prije daljnjeg razvrstavanja u druge zatvore po Srbiji.
Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor u pisanoj izjavi naglasio je da je „nedvojbeno riječ o mjestu na kojem su protiv svoje volje dovedeni Hrvati u većem broju te gdje je dio njih fizički i psihički zlostavljan”, zaključivši kako je riječ o logoru, dok će povjesničari naknadno utvrditi preciznu klasifikaciju.
Sudionici konferencije pozvali su hrvatske umjetnike i sportaše da iz poštovanja prema žrtvama razmotre nenastupanje u dvorani dok se ne rasvijetli njezina ratna prošlost. Kao primjer su naveli pjevača Tonyja Cetinskog koji je otkazao koncert u SPENS-u i zbog toga, tvrde, posljednjih tjedana prima ozbiljne prijetnje.
„Ne želimo umanjiti važnost SPENS-a kao mjesta sportskih i kulturnih događanja, ali vrijeme je za odgovorno i objektivno suočavanje s istinom”, poručio je Ivo Martinović iz Zajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata.