Prvi bageri već su se upalili u Bolu na Braču: u ponedjeljak 6. listopada započela je prva faza izgradnje tamošnje luke, investicije vrijedne 16 milijuna eura. Radovima će biti uređeno 80 metara obale te osigurano ukupno 150 vezova – 70 komunalnih za lokalno stanovništvo i 80 nautičkih za gostujuća plovila.
„Uložili smo, ulažemo i planiramo nove projekte. Većinu milijunskih investicija financiramo vlastitim sredstvima, a sve radimo u dogovoru s otočanima, bez obzira na stranačke boje”, poručio je ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije Domagoj Maroević.
Druga faza projekta predviđa katamaranski pristan te izgradnju tisuću četvornih metara servisnog objekta sa sanitarnim čvorom i ugostiteljskim sadržajima, čime će Bol dobiti potpunu nautičku infrastrukturu.
Širi investicijski val Uz Bol, županijska lučka uprava priprema ili provodi čitav niz zahvata: • Duilovo (Split) – marina s 1 000 vezova koja mijenja lice istočnog dijela grada. • Križna luka (Hvar), Stomorska (Šolta), Tučepi i Trogir – projekti su spremni, u tijeku je osiguranje financiranja. • Krilo (općina Dugi Rat) – radovi napreduju u planiranom ritmu. • Nečujam (Šolta) – planiran novi lukobran i 40 vezova; za obližnju propalu rivu traži se 100 tisuća eura državne potpore kako bi se uredilo dodatnih 18 komunalnih vezova.
Nova veza Omiš – Postira Nakon 3,5 godine radova Omiš je u svibnju dobio novu luku i rivu površine 7 435 m², 50 komunalnih vezova i 267 metara operativne obale. Investicija teška gotovo 15 milijuna eura – od čega 7 milijuna iz fondova EU – već donosi idući korak: početkom turističke sezone 2026. uvodi se brodska linija Omiš – Postira. Linija će ploviti cijele godine, najmanje sljedećih pet sezona, uz subotnju frekvenciju, a natječaj za prijevoznika provodi Grad Omiš u suradnji s Agencijom za linijski brodski promet.
Zakon čeka pravilnike, sidrišta čuvare Iako je novi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama usvojen još 2023., prateći pravilnici kasne, pa 119 od ukupno 129 sidrišta u županiji i dalje nema koncesionare. „Treba nam pomorska redarica i brodovi kako bismo nadzirali sidrišta, zbrinjavali otpad i spriječili ispuštanje tankova u more”, upozorava Maroević, dodajući da lučka uprava na terenu dobro surađuje s otočnim i obalnim komunalnim poduzećima.
Iz Splitsko-dalmatinske županije poručuju da unatoč administrativnim kašnjenjima nastavljaju „renesansu dalmatinske obale” i ulaganja kakva, kako ističu, nisu viđena još od doba Austro-Ugarske.