Predstavnici najbogatijih zemalja Europske unije – među njima Francuske, Njemačke, Švedske i nordijskih država – okupili su se u četvrtak u Beču kako bi iza zatvorenih vrata uskladili taktiku za nadolazeće dvogodišnje pregovore o novom sedmogodišnjem proračunu Unije, „teškom” 1,816 bilijuna eura.
Susret je zamišljen kao stvaranje čvrstog saveza neto uplatitelja prije formalnih razgovora s blokom poznatim kao Prijatelji kohezije – državama juga i istoka EU-a (Italija, Španjolska, Poljska i druge) koje traže veća izdvajanja, osobito za poljoprivredu i regionalni razvoj.
• Glavni cilj bogatijih članica: zadržati umjeren ukupni iznos proračuna i ojačati zajedničku pregovaračku poziciju. • Glavni cilj Prijatelja kohezije: povećati sredstva za slabije razvijene regije i zadržati obilne poljoprivredne subvencije.
Razlike unutar blokova
I dok se zemlje grupiraju prema statusu neto uplatitelja ili primatelja, unutar svakog tabora postoje duboki prijepori. Francuska zagovara zajedničko zaduživanje EU-a, dok ga Nizozemska odbija; Pariz pak po pitanju poljoprivrednih potpora stoji bliže Varšavi nego nekim vlastitim saveznicama. Takva se neslaganja, kažu sudionici, „peglaju” još u zatvorenim klubovima, kako bi se na javne pregovore izašlo s jedinstvenom linijom.
Bečko okupljanje predvode Francuska i Njemačka, a insajderi tvrde da će njihova eventualna suglasnost o ukupnom iznosu proračuna biti presudna: „Na koncu, Francuska i Njemačka se dogovore, a ostali slijede”, poručio je jedan visoki diplomat iz skupine neto uplatitelja.
Taktika podijeli i vladaj
Europska komisija pokušava spriječiti blokovsko ukopavanje pozicija i potaknuti države da ostanu blizu izvornom prijedlogu. Upućeni ocjenjuju da bi povjerenik za proračun Piotr Serafin mogao igrati ključnu ulogu nastojeći razbiti čvrste fronte i pregovarati s članicama pojedinačno, logikom „podijeli i vladaj”.
Podsjetimo, slični su neformalni sastanci u prošlosti već oblikovali ključne stavke proračuna: primjerice, na susretu neto uplatitelja u Helsinkiju prošle godine dogovoreno je 175 milijardi eura za znanstveni program Horizon, što je naknadno i službeno usvojeno.
Prijatelji kohezije također pojačavaju koordinaciju. Malta je 1. rujna sazvala stručnjake toga bloka kako bi izbrusili zajedničke stavove, nastojeći zauzeti što povoljniji položaj prije jesenskog kruga pregovora na razini ministara.
Izgledan kompromis
Iako su stavovi na papiru još uvijek udaljeni, iskusni pregovarači podsjećaju da se višegodišnji proračun EU-a u konačnici uvijek kroji kompromisom. „Ovaj prijedlog neće ostati kakav jest – svi će morati popustiti na nečemu… No dogovor je do sada uvijek postignut i sada će biti isto”, procjenjuje jedan austrijski dužnosnik.
Prvi službeni susret na ministarskoj razini očekuje se u listopadu. Do tada će se iza kulisa nastaviti tiho nadmetanje – s Bečom kao najnovijom stanicom u maratonu koji određuje kako i kome će se u EU izdvajati gotovo dva bilijuna eura u sljedećih sedam godina.