Napetosti na Bliskom istoku munjevito su se prelile na europsko tlo, podižući temperaturu uoči uskrsnih praznika na koje domaći hotelijeri tradicionalno računaju kao na neslužbeni početak sezone.
Sve je započelo zajedničkom izraelsko-američkom operacijom u kojoj je ubijen iranski vrhovni vođa Ali Hamnei. Teheran je odgovorio valom napada dronovima i balističkim projektilima, a višestruke eksplozije zabilježene su i u nekoliko europskih gradova. Premda pojedinosti o počiniteljima još nisu službeno potvrđene, sigurnosne službe u uniji podigle su razinu pripravnosti na najvišu ljestvicu još od 2016.
Sukob je odmah pogodio globalno tržište energije: Iran je ključni dobavljač nafte za Kinu, a prijetnje zatvaranjem Hormuškog tjesnaca stavljaju u pitanje stabilnost kineskog gospodarstva. Zato je Peking – čiji je predsjednik Xi Jinping u više navrata zagovarao smirivanje tenzija – hladno primio vijesti o atentatu. Već je najavljeno da će kineski čelnik 31. ožujka ugostiti američkog predsjednika Donalda Trumpa na trodnevnim razgovorima. Washington, prema Trumpovim riječima, računa na to da će „rat stati za tri do četiri tjedna” kako bi se spriječio širi regionalni požar i kolaps svjetske trgovine energentima.
U Hrvatskoj se, međutim, sve glasnije postavlja pitanje kakve posljedice brzi izvoz sukoba može imati na turizam. Uskrs pada ranije nego lani, a popunjenost hotela na obali trenutačno je oko 62 %. Turistički sektor strahuje da bi vijesti o „eksplozijama u srcu Europe” mogle dovesti do lančanog otkazivanja putovanja, osobito s emitivnih tržišta poput Njemačke i Austrije.
Direktor jednog od najvećih hotelskih lanaca na Jadranu kaže da su „upiti gostiju o sigurnosti gotovo udvostručeni u posljednjih 48 sati”, dok su pojedini touroperatori već aktivirali klauzule o višu silu. Ministarstvo turizma zasad poručuje kako „nema indikacija da bi Hrvatska mogla biti metom”, ali priznaje da u suradnji s MUP-om razmatra pojačanu policijsku prisutnost u zračnim lukama i na trajektnim pristaništima.
Eskalacija bi, upozoravaju analitičari, mogla pogoditi i tečaj kune prema euru zbog oscilacija na energetskom tržištu. Skok cijene nafte na 105 dolara po barelu već je podigao troškove zračnog prijevoza, a domaći prijevoznici razmišljaju o korekciji cijena karata za travanjske letove.
Sve oči zato ostaju uprte u Peking, gdje bi Trump i Xi, barem prema službenim najavama, trebali tražiti izlaz iz najopasnije bliskoistočne krize u posljednjih deset godina. Uspiju li do Uskrsa ugasiti plamen, hrvatski bi hotelijeri mogli odahnuti. Ako ne, prvi udarac nove sezone mogao bi stići i prije nego što je stvarno počela.
