Industrijska proizvodnja u zemljama zajedničke europske valute porasla je u rujnu za 0,2 % u odnosu na kolovoz, čime je prekinut pad od 1,1 % zabilježen mjesec prije, pokazuju preliminarni podaci Eurostata. Na razini cijele Europske unije proizvodnja je ojačala 0,8 %.
Najviše je porastao energetski sektor – 1,2 % u eurozoni i 0,9 % u EU – nakon što je u kolovozu zabilježio blago klizanje. Kapitalna dobra također su se oporavila (0,3 % u eurozoni, 0,4 % u EU), dok su intermedijarni proizvodi zabilježili skromnih 0,3 odnosno 0,4 % rasta.
Suprotan trend vidljiv je kod netrajnih potrošačkih dobara, gdje je eurozona zabilježila pad od 2,6 %, a Unija od 0,4 %. Trajna potrošačka dobra u eurozoni pala su 0,5 %, dok je EU zabilježila marginalan rast od 0,1 %.
Hrvatska iznad prosjeka juga Europe Prema mjesečnoj usporedbi, hrvatska industrijska proizvodnja porasla je 0,5 %, nakon gotovo stagnacije u kolovozu (+0,1 %). Time se Hrvatska svrstala uz Španjolsku i Nizozemsku (+0,4 %) te Portugal (+0,6 %). Najsnažniji skok zabilježila je Danska sa 7,2 %, dok je najveći pad pogodio Irsku (-9,4 %).
Na godišnjoj razini Hrvatska je u rujnu blago skliznula (-0,1 %), što je zaokret nakon tromjesečnog rasta od 3 % u kolovozu. Eurozona je istodobno rasla 1,2 %, a EU 2 %.
Godišnje dobitnike predvodi Švedska s impresivnih 14,7 %, ispred Danske (+9,5 %) i Grčke (+7,1 %). S druge strane ljestvice našle su se Bugarska (-5,6 %), Luksemburg (-5,7 % mjesečno, ‑3,4 % godišnje) i Litva (-2,3 %).
Struktura rasta na godišnjoj razini otkriva da su netrajna potrošačka dobra i dalje lokomotiva: +2,2 % u eurozoni i +4,5 % u EU. Energetika slijedi s +2,1 % i +1,2 %, dok kapitalna dobra rastu 1,1 % u eurozoni i 1,7 % u EU. Trajna potrošačka dobra ostala su jedini segment u minusu (-3 % u eurozoni, ‑1,5 % u EU).
Iako je rast industrijske aktivnosti u Hrvatskoj skroman, činjenica da prati uzlazni trend u Europi predstavlja pozitivan signal za domaću industriju na pragu zimskih mjeseci.