Bosna i Hercegovina posljednjih se tjedana ponovno našla u neugodnoj ulozi statista na svjetskoj pozornici, dok se u pozadini zahuktava sukob Izraela i Irana.
Dok država grca u vlastitim problemima – od nefunkcionalnih institucija i dugotrajne političke blokade, preko stotina milijuna eura izgubljenih u arbitražama, do pritiska migranata i loših gospodarskih izgleda – bosanskohercegovački dužnosnici, svjesno ili ne, otvaraju prostor za nove međunarodne trzavice.
Prvi je potez povukao ministar obrane Zukan Helez, čije istupe su zapadni promatrači ocijenili kao signal nepažnje prema zategnutim bliskoistočnim odnosima. Taj je slučaj podsjetio na prošlogodišnji susret bivše ministrice vanjskih poslova Bisere Turković s iranskim šefom diplomacije. U jeku prosvjeda protiv teheranskog režima, Turković je državnički primila visokog iranskog dužnosnika u Sarajevu, što je u zapadnim diplomatskim krugovima izazvalo “najblaže rečeno, čuđenje”. Prema navodima iz Sarajeva, tada su u Ministarstvo vanjskih poslova stigle oštre kritike iz Washingtona i brojnih europskih prijestolnica.
Analitičari ističu kako ti „propusti” dodatno nagrizaju međunarodni ugled BiH, već opterećen negativnim odjecima proruskog folklora Milorada Dodika. U trenutku kada se svijet brine zbog mogućeg jačanja izravnog sukoba između Izraela i Irana, svaki krivi signal iz Sarajeva – ma koliko marginalan izgledao – otvara vrata novim pritiscima na ionako krhku državu.
Promatrači upozoravaju da se BiH, bez jasnog vanjskopolitičkog konsenzusa, i dalje „bespotrebno uvlači“ u velike međunarodne prijepore, riskirajući dodatne pritiske i sankcije upravo u trenutku kada joj vlastiti problemi najviše prijete ekonomskom i društvenom potonuću.
