Dopunski izbori za predstavnička tijela u kojima nakon svibanjskih lokalnih izbora nije osigurana propisana zastupljenost nacionalnih manjina – odnosno Hrvata ondje gdje su u manjini – trebali su se održati 5. listopada u ukupno 75 gradova i općina. No, kratki rok za predaju kandidacijskih lista otkrio je izostanak interesa u čak 12 jedinica lokalne samouprave, pa se ondje birališta neće ni otvoriti.
Što se neće održati • Grad Đurđevac i općine Cestica, Petrijanec, Hlebine, Domašinec, Kotoriba, Orehovica, Velika Pisanica, Vrsi, Ernestinovo, Višnjan i Ston nisu zaprimili nijednu listu. • U tim je sredinama trebalo izabrati 16 vijećnika: devet romskih, po jednog albanskog, srpskog, talijanskog i bošnjačkog te tri romska u Orehovici.
Formalnost u većini mjesta U 51 gradu i općini predana je samo jedna lista, što praktično znači da su novi vijećnici već poznati. Pritom su zabilježene znakovite kombinacije: • U općini Berek HDZ je jedini predao listu za mjesto srpskog vijećnika. • U Borovu SDSS nosi listu na kojoj su Hrvati, jer ondje hrvatska zajednica bira svog predstavnika.
Pravo izbora tek u 14 slučajeva Samo će u 14 jedinica birači moći birati između dviju lista. Riječ je o: • skupštinama Sisačko-moslavačke i Vukovarsko-srijemske županije, • gradu Petrinji, • općinama Dvor, Končanica, Brtonigla, Darda, Pribislavec, Sunja, Slunj, Josipdol, Garčin, Zemunik Donji i Nijemci.
Koliko se vijećnika još popunjava Na redovnim izborima u svibnju izabrano je 218 manjinskih vijećnika. Plan je bio dopuniti ih s još 89, no zbog neodržavanja izbora u 12 sredina taj se broj smanjuje na 75. Među njima je i sedam vijećnika koje, kao manjina, biraju Hrvati u šest općina – po jednog u Dvoru, Končanici, Jagodnjaku, Borovu i Trpinji te dva u Kistanjama. Prije četiri godine birana su samo tri takva vijećnika.
Tko glasa i koliko to košta Na dopunskim izborima mogu sudjelovati isključivo pripadnici manjine (ili hrvatskog naroda gdje su u manjini) na koju se izbor odnos i imaju prebivalište u toj jedinici. Na prethodnim dopunskim izborima 2021. pravo glasa imalo je oko 140 000 ljudi, a trošak organizacije bio je približno 1,5 milijuna eura.
Zastupljenost manjina u lokalnim vijećima određuje Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, a broj potrebnih vijećnika temelji se na rezultatima posljednjeg popisa stanovništva.