Rat u Ukrajini nije unio nove pukotine u Europsku uniju, nego je „prije svega razotkrio i dodatno naglasio podjele koje su već dugo postojale”, ocjenjuje dr. sc. Nataša Beširević, konzultantica za EU projekte i evaluatorica programa Horizon Europe.
Prema njezinim riječima, razlike u percepciji sigurnosnih prijetnji između istoka i zapada, fiskalne i energetske napetosti sjevera, juga i istoka te trajni prijepori oko omjera nacionalnog suvereniteta i zajedničkih politika prisutni su godinama. „Institucije EU-a te su razlike često upravljale kompromisima umjesto da ih trajno riješe”, kaže Beširević, ali brzo dodaje kako „neslaganje samo po sebi nije dokaz neuspjeha”.
Unatoč podjelama, Beširević smatra da se EU pod pritiskom pokazala koherentnijom nego što se očekivalo. Dosad je usvojeno više paketa sankcija Rusiji, Ukrajini je pružena znatna financijska, humanitarna i vojna potpora, a više od 4,2 milijuna izbjeglica dobilo je privremenu zaštitu putem posebne direktive.
Najopipljiviji je, kaže, zaokret u energetici. Podaci Eurostata pokazuju da je udio ruskog plina u uvozu Unije pao s oko 45 % prije invazije na približno 15 % u 2023., dok je uvoz ruske nafte smanjen s oko 27 % na manje od 3 %.
„Rat je razotkrio stvarne razlike, ali istodobno je pokazao da EU može donositi strateške odluke pod pritiskom – ne kroz savršeno jedinstvo, nego pregovorima”, zaključuje Beširević.