Njemačka je povukla jedan od najambicioznijih zelenih poteza bivše vlade – obvezu da nova kućna grijanja koriste najmanje 65 % obnovljivih izvora energije. Prema nacrtu zakona koji je dogovoren nakon višetjednog natezanja u koaliciji kancelara Friedricha Merza, vlasnici domova i dalje će moći ugraditi sustave na naftu ili plin, a obvezno savjetovanje stručnjaka prije zamjene sustava briše se iz propisa.
Revidirani zakon predviđa: • mogućnost ugradnje fosilnih kotlova, uz minimalno 10 % “klimatski prihvatljivih” goriva do 2029., s postupnim rastom udjela do 2040. • zadržavanje državnih potpora za toplinske pumpe od 30 do 70 % investicije barem do 2029.
Njemačka se obvezala dosegnuti klimatsku neutralnost do 2045., no zgrade i promet trenutačno su najveći kočničari tog plana; gotovo 80 % grijanja i dalje se oslanja na naftu i plin.
Reakcije: Zeleni bijesni, vlada smiruje Oporbeni Zeleni, autori izvornog zakona iz 2023., tvrde da nova pravila urušavaju klimatske ciljeve. Su-predsjednica njihova kluba Katharina Dröge poručila je: „The CDU and SPD have made it abundantly clear today that climate protection is of no importance whatsoever to this coalition. The federal government has abandoned its climate targets.”
S druge strane, ministrica gospodarstva Katherina Reiche uvjerava da se ciljevi neće iznevjeriti: „The aim of the heating law is to restore greater freedom of choice when replacing heating systems.” Dodala je kako je „dilemma was that Robert Habeck’s heating law had unsettled homeowners. Sales of modern heating systems, heat pumps and modern gas boilers plummeted. People stopped building altogether.”
Prijašnji zakon, prozvan “Habeckovim čekićem za grijanje”, izazvao je bijes desnice i dijela javnosti zabrinutog zbog troškova i inflacije nakon prekida ruskog plina. Desno-populistička AfD tvrdila je da Vlada „forsira” skupu obnovu i oduzima slobodu izbora.
Konkurencija u Europi: Norveška na vrhu ljestvice toplinskih pumpi ima 635 uređaja na 1 000 kućanstava, Njemačka 47, a Ujedinjeno Kraljevstvo tek 15.
Stručnjaci upozoravaju kako su zalihe biometana i drugih „zelenijih” goriva na svjetskom tržištu ograničene te skupe, što bi moglo dodatno zakomplicirati put Berlina prema cilju nulte emisije.
