Belgijski premijer Bart De Wever u Kopenhagenu je poručio da će podržati prijedlog Europske komisije o tzv. reparacijskom zajmu Ukrajini ako se „rješavaju sva otvorena pitanja” oko pravne valjanosti i raspodjele rizika korištenja zamrznute ruske imovine.
„Ako nađemo odgovore na svako pitanje – ako rizici budu podnošljivi – naravno da možemo ići dalje”, rekao je De Wever novinarima nakon neformalnog sastanka čelnika EU-a.
Komisija, predvođena Ursulom von der Leyen, tvrdi da je pronašla „pravno održiv način” za mobilizaciju oko 140 milijardi eura kroz prihode od zamrznutih sredstava Ruske središnje banke. Ukrajina bi taj novac počela vraćati tek kada Moskva isplati ratne odštete, čime bi dug u konačnici pao na Rusiju.
Problem je što se najveći dio te imovine – procjene variraju od 170 do 194 milijarde eura – nalazi u Belgiji, u klirinškoj kući Euroclear. Manje iznose drže i Francuska (oko 19 milijardi) te Luksemburg (oko 10 milijardi). Bruxelles stoga strahuje da bi, bez jasnog mehanizma podjele odgovornosti, cijeli teret mogućih tužbi ili gubitaka pao na Belgiju.
„Želim znati tko će sa mnom u taj čamac. Ja sam već u njemu i izlaza nemam, ali Belgija ne može sama nositi sav rizik”, naglasio je De Wever, ublaživši ranije izjave da se takvo rješenje „nikada neće dogoditi”.
Von der Leyen ga je podržala: „Rizici moraju biti raspoređeni na šira leđa.”
Međutim, sporno ostaje je li riječ o zapljeni. Komisija inzistira da se ne dira rusko državno vlasništvo, nego samo koristi prihod od zamrznute imovine, čime to „nije konfiskacija”. De Wever je uz poznatu magrittovsku frazu „Ceci n’est pas une confiscation” uzvratio: „Ali jest. Ako uzmem tvoj novac i upotrijebim ga, ti ćeš reći da je to konfiskacija.”
Moskva je već zaprijetila protumjerama ako EU trajno onemogući povrat ruske imovine. Budući da se sankcije protiv Rusije moraju jednoglasno produljivati svakih šest mjeseci, Belgija strahuje da bi u slučaju spora ostala usamljena u obrani spornog mehanizma.
Dogovor o reparacijskom zajmu stoga će ovisiti o tome hoće li ostale članice prihvatiti zajedničku pravnu i financijsku odgovornost za 140 milijardi eura koje bi trebale olakšati ratom opustošenoj Ukrajini.