Banane se u hrvatskim kućanstvima jedu gotovo svakodnevno i slove kao brza, zdrava grickalica bogata kalijem. Međutim, stručnjaci upozoravaju da njihova popularnost ponekad prikriva potencijalnu opasnost za dio populacije.
Banana srednje veličine sadrži oko 350 – 400 mg kalija, što jest značajna, ali ne i rekordna količina; mahunarke, lisnato povrće, krumpir ili rajčica nerijetko imaju jednaku ili veću vrijednost. Problem nastaje kada se taj tropski plod počne preporučivati „u paketu” – dvije do tri dnevno – osobama koje već imaju narušenu bubrežnu funkciju ili uzimaju lijekove koji zadržavaju kalij.
Kod zdravih ljudi bubrezi višak minerala uredno izlučuju, no kod bolesnih bubrega kalij se nakuplja u krvi. Posljedica je hiperkalemija, stanje koje isprva može proći neprimijećeno, a zatim izazvati slabost mišića, trnce, mučninu, pa i teške poremećaje srčanog ritma.
Rizičnoj skupini pripadaju i pacijenti na terapiji ACE inhibitorima, antagonistima angiotenzinskih receptora ili diureticima koji štede kalij – lijekovima što se rutinski daju oboljelima od hipertenzije i srčanih bolesti. Za njih savjet „pojedite još jednu bananu protiv grčeva” može imati upravo suprotan učinak.
Nutricionisti zato poručuju: banana je korisna namirnica s umjerenim glikemijskim indeksom i obiljem vlakana, ali nije univerzalni lijek za manjak kalija. Osobe s bubrežnim ili kardiovaskularnim problemima najprije bi trebale provjeriti koliko kalija smiju dnevno unijeti i, po potrebi, ograničiti i ovu omiljenu voćku.