BALI – Rajski otok suočava se s neugodnim valom kriminala u kojemu sve češće sudjeluju stranci. Policija je u prvoj polovici 2024. zabilježila 226 kaznenih djela u kojima su sudjelovali inozemni državljani, što je skok od 16 % u odnosu na 194 slučaja tijekom 2023.
Političar Agung Bagus Pratiksa Linggih smatra da je do promjene doveo drukčiji profil gostiju nakon pandemije: „Kvaliteta turista koji dolaze na Bali opada. Tome pogoduje nagli rast ilegalnih privatnih smještaja koji omogućuju niskobudžetnim strancima da ovdje ostanu dulje.”
I vlasnik kafića u Kuti, Australac Paul Werner, primjećuje drugačiju sliku otoka: „Kriminal uglavnom prati gdje idu turisti. To su najčešće pijani zapadnjaci koji se ne znaju kontrolirati i potuku se oko ničega.” Retorički se pita: „Je li kriminal sve gori ili su Australci koji ovamo dolaze sve gori?”
Ozbiljnost situacije pokazalo je i ubojstvo 32-godišnjeg Melburnjanina Zivana Radmanovića u lipnju, kada su napadači upali u njegovu vilu u selu Munggu dok se supruga skrivala unutra. Balijska policija za ubojstvo tereti trojicu Australaca i navodi da je zločin bio planiran, no istraga još traje.
Premda Indonezija spada među najsigurnije zemlje svijeta – stopa ubojstava iznosi 0,4 na 100 000 stanovnika, a 2023. su u Baliju evidentirana svega tri kaznena djela s vatrenim oružjem – otok bilježi rast različitih prijestupa, od kibernetičkih i narkotičkih do nasilnih te prijevara s nekretninama.
Aktivist za društvenu pravdu Piter Panjaitan tvrdi da su lokalni stanovnici sve nemirniji: „Vidjeli smo laboratorije za metamfetamin, pljačke vila, kripto prevare, zemljišne prijevare i krađe na bankomatima – često uz sudjelovanje ruskih ili istočnoeuropskih skupina.” Krivnju vidi u „modelu otvorenih vrata” i postpandemijskoj gospodarskoj nuždi te traži strože granične kontrole i bolju obuku policije.
Sličan ton ima i kriminolog Adrianus Meliala s Univerziteta u Indoneziji, koji upozorava da bi Bali uskoro mogao postati magnet za organizirani kriminal: „Demografija se mijenja – sve je više stranaca koji se dugoročno doseljavaju, a neki sa sobom donose sukobe i kriminalne elemente iz matičnih zemalja. Otok je blizu, jeftin i policija teško drži korak.”
Dok mjesečno na Bali stiže oko pola milijuna turista, a pokrajinska vlast cilja rekordnih 6,5 milijuna međunarodnih gostiju u 2024., infrastruktura puca po šavovima. U selu Munggu ove je godine niknulo 400 vila, većinom u stranom vlasništvu, što je gotovo izbrisalo poljoprivredne terase s rižom.
„Nikad ovdje nije bilo pucnjave, ni tučnjave. Dežuramo 24 sata jer je turizam naša životna žila kucavica i moramo ga štititi”, kaže mjesni poglavar I Ketut Darta, gledajući na nedovršene betonske kosture koji vire iz nekadašnjih kokosovih gajeva.
Za sada Balijci balansiraju između ekonomske ovisnosti o turizmu i rastućeg osjećaja nesigurnosti. Sve su glasniji pozivi da se kvaliteta gostiju stavlja ispred gole brojke – prije nego što rajski otok izgubi mir zbog kojeg su ga putnici i otkrili.