Radovi na novoj dionici koridora 5C sjeverno od Mostara neočekivano su pretvoreni u arheološko nalazište prvog reda. Tijekom probijanja trase bagera su se spotaknula o sloj prapovijesnih kamenih gomila – višekratnih grobnica koje prema preliminarnim analizama datiraju od 4. do 1. stoljeća prije Krista.
Pročelnik Studija arheologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Tino Tomas objašnjava da je riječ o groblju helenizirane zajednice koje se, za razliku od uobičajenih ilirskih tumula, koristi za uzastopne obiteljske ukope. „Ove gomile se izdvajaju po tome što su korištene za višekratne ukope, što sugerira da su pripadale užim ili širim obiteljima koje su tu sahranjivale svoje pokojnike”, kaže Tomas.
Uz ljudske ostatke arheolozi su pronašli raskošan srebrni nakit, metalne dijelove nošnje, oštrice koplja te fragmente fine posuđa. Luksuzni predmeti svjedoče o visokoj kulturnoj razini i izravnim vezama s helenističkim svijetom koji se u to vrijeme širio Jadranom.
Stručnjaci nalaze pripisuju narodu Daorsa, stanovnicima donjeg toka Neretve, često nepravedno izjednačavanima s Ilirima. „Daorsi su bili važan dio povijesti ovog područja, ali se ne smiju poistovjećivati s Ilirima, jer su imali specifičnu kulturološku i političku baštinu”, ističe Tomas.
Daljnja istraživanja trebala bi dati jasniju sliku o trgovinskim vezama, društvenom ustroju i svakodnevnom životu Daorsa, dok se projekt izgradnje autoceste prilagođava kako bi dragocjeni slojevi povijesti ostali cjelovito dokumentirani i zaštićeni.