Austrija je uoči današnjeg sastanka ministara okoliša Europske unije povukla potporu prijedlogu kojim bi se do 2040. emisije stakleničkih plinova smanjile za 90 % u odnosu na 1990. godinu, čime je doveden u pitanje krhki blok glasova potreban za njegovo usvajanje.
EU-ovo pravilo traži potporu najmanje 15 država članica koje zajedno čine 65 % stanovništva Unije. Zbog takve kalkulacije i relativno male demografske težine, svaka promjena stava manjih zemalja – poput Austrije – presudna je za konačan ishod.
„Vidimo prostor za korekcije”, poručio je austrijski ministar poljoprivrede i okoliša Norbert Totschnig, objasnivši da Beč traži šest jamstava kako bi zaštitio domaću industriju. Prema tvrdnjama zastupnice Zelenih Lene Schilling, ti su se zahtjevi „odavno ispunili”, no Beč ostaje pri veta.
Dansko predsjedništvo računalo je na okosnicu Njemačke, Francuske i Španjolske. No bez Austrije, put do 65-postotnog praga sada vodi preko potpore Poljske ili Italije, odnosno široke koalicije manjih država – scenarij koji je sve neizvjesniji.
• Poljska je na sastanak poslala državnog tajnika Krzysztofa Bolestu, koji je otvoreno rekao da trenutno ne može podržati dogovor te da bi konačno odobrenje moralo doći iz Varšave.
• Talijanski ministar energetike Gilberto Pichetto Fratin također je najavio „ne” jer u tekstu nedostaju „neophodni” elementi. Rim traži preispitivanje zabrane prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila od 2035. te izričito spominjanje „održivih biogoriva” u cestovnom prometu.
Ako se Beč ne predomisli, a Varšava i Rim ostanu pri negativnim pozicijama, prijedlog bi mogao pasti unatoč mjesecima pregovora i kompromisa kojima se nastojalo ublažiti strah od udara na gospodarstvo i kućanstva. Sastanak ministara završava večeras, nakon čega će biti jasno hoće li EU uspjeti zadržati ambiciju da kontinent do sredine stoljeća postane klimatski neutralan ili će ključna faza Zelenog plana zapeti već na prvom testu političke matematike.