Prošle, 2025. godine, u Kneževu je skromno ali ponosno obilježeno 35 godina postojanja Arhiva Belja, jedinstvene ustanove koja od 1989. sustavno prikuplja, čuva i istražuje dokumente o gospodarskoj i kulturnoj povijesti Baranje.
Osnovan kao Odjel za beljsku povijest unutar nekadašnjeg agrarnog giganta, arhiv je tijekom tri i pol desetljeća prerastao lokalne okvire i postao nezaobilazno uporište znanstvenicima, studentima i svima koji žele razumjeti zamršenu prošlost ovoga kraja. U baranjskim selima kolaju priče o dragocjenim putovnicama, kartama i zapisnicima koji su spašeni upravo zahvaljujući predanosti djelatnika Arhiva.
Korijeni beljske baštine sežu daleko iza 20. stoljeća. Put započinje 24. prosinca 1698., kada je car Leopold I. posjed na dunavskoj lijevoj obali prodao za 80 000 rajnskih forinti princu Eugenu Savojskom. Taj čin postavio je temelje beljskog vlastelinstva, čija će se priča protegnuti kroz tri stoljeća ratova, reformi i gospodarskih preokreta. Upravo je taj dug vremenski luk danas sustavno kartografiran u fondovima arhiva.
Tijekom 2025. godine, zaposlenici su podsjetili kako su prerasli okvire tipičnog „područnog spremišta“. Uz čuvanje dokumenata, Arhiv redovito organizira radionice za učenike, savjetuje lokalne udruge pri obnovi starih kuća te digitalizira građu kako bi bila dostupna istraživačima diljem Hrvatske.
„Povijest je, da tako kažemo, kraljevstvo razuma“, citat je pokojnog pape emeritusa Benedikta XVI. koji su domaćini istaknuli na središnjoj izložbi, naglašavajući važnost učenja iz prošlih pogrešaka i uspjeha. Upravo ta misao, kako tvrde, vodi njihov rad: svako razvrstavanje pergamenta ili isprave maleni je doprinos razumijevanju današnjice i planiranju budućnosti.
Baranjski entuzijasti nadaju se da će idućih 35 godina donijeti još veća ulaganja i bolju vidljivost arhiva čije su police već sada tijesne, ali čija je misija – očuvati sjećanja za budućnost – jasnija nego ikad.