Novo istraživanje instituta Ipsos provedeno na gotovo 10 000 ispitanika u devet zapadnih zemalja – Hrvatskoj, Francuskoj, Italiji, Nizozemskoj, Poljskoj, Španjolskoj, Švedskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu i Sjedinjenim Državama – otkriva rašireno nezadovoljstvo načinom na koji funkcionira demokracija.
• Zadovoljstvo je ispod 50 % u osam od devet država. Jedina iznimka je Švedska, gdje je 65 % građana zadovoljno radom demokratskog sustava.
• U donjem dijelu ljestvice nalaze se Hrvatska (18 %), Francuska (19 %), SAD (20 %), Ujedinjeno Kraljevstvo (26 %), Španjolska (27 %) i Italija (29 %). U Nizozemskoj se mišljenja gotovo prelamaju (36 % zadovoljnih, 37 % nezadovoljnih), dok je u Poljskoj 40 % ispitanika izrazilo zadovoljstvo.
• Većina građana u svim zemljama osim Švedske strahuje da će demokracija u sljedećih pet godina dodatno oslabjeti. Posebno su zabrinuti Francuzi (86 %) i Španjolci (80 %), a slijede Ujedinjeno Kraljevstvo i Poljska (po 75 %), Nizozemska (74 %), Hrvatska (73 %), SAD (69 %) i Italija (64 %).
• Na pitanje što najviše ugrožava demokratski poredak, ispitanici su redom izdvajali dezinformacije, nedostatak političke odgovornosti, ekstremizam i korupciju. Pri vrhu ljestvice opasnosti našla se – korupcija u Hrvatskoj (80 %), Španjolskoj (73 %) i SAD-u (63 %); – dezinformacije u Poljskoj (76 %), Nizozemskoj (75 %), Švedskoj (67 %), Ujedinjenom Kraljevstvu (64 %) i Francuskoj (56 %); – u Italiji se korupcija (47 %) dijeli prvo mjesto s gospodarskom nejednakošću.
• Unatoč razočaranju praksom, velika većina i dalje smatra demokraciju ključnom za društvo i vrijednom obrane. Hrvatska se ističe jer potporu uvjetuje time da demokracija „osigura dobru kvalitetu života“.
• Osjetno raste želja za korjenitim promjenama: sustav se percipira kao „rigged“ – ponekad doslovno opisan kao naklonjen bogatima i moćnima. Najjače je raspoloženje za radikalan zaokret u Hrvatskoj (69 %), Francuskoj (66 %), Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu (po 60 %), Španjolskoj (52 %) i Italiji (55 %).
• Kao moguće recepte za jačanje demokracije sudionici su predlagali strože antikorupcijske zakone i njihovo provođenje, bolju regulaciju društvenih mreža, kvalitetniji građanski odgoj te neovisno pravosuđe.
Rezultati Ipsosova istraživanja, provedenog uoči superizborne 2024./2025. godine u nizu zemalja, zorno pokazuju raskorak između deklarativne privrženosti demokratskim vrijednostima i svakodnevnog iskustva birača. U većini promatranih društava prevladava osjećaj da se sustav udaljio od običnog čovjeka – a s njim raste i spremnost na duboke promjene.