Internetskim društvenim mrežama ponovno kruži karta nastala iz najnovijeg istraživanja Gallupa o raspoloženju stanovnika država koje su nekad činile Jugoslaviju. Ispitanici su odgovarali na jednostavno pitanje: je li raspad zajedničke države njihovoj zemlji donio više dobrog ili lošeg.
• U Sloveniji se mišljenja razilaze – 41 % građana smatra da im je poslije 1991. bolje, dok 45 % vjeruje da je Jugoslavija nudila povoljnije uvjete života.
• Hrvati se izdvajaju optimizmom: 55 % ispitanih drži da im je u samostalnoj Hrvatskoj bolje nego u nekadašnjoj federaciji, nasuprot 23 % onih koji smatraju da je prije bilo lakše.
• Građani Bosne i Hercegovine u najvećoj su mjeri nezadovoljni raspletom – tek 6 % ocjenjuje ga pozitivnim, a čak 77 % kaže da danas živi lošije.
• Najveće razočaranje bilježi se u Srbiji: 81 % ispitanika smatra da je život poslije raspada gori, dok samo 4 % kaže da im je bolje.
Prema istom istraživanju, i na Kosovu prevladava uvjerenje da je samostalnost donijela više koristi nego štete, pa su Kosovari, uz Hrvate, najzadovoljniji novim državnim okvirom.
Karta s rezultatima na kratko je potaknula žustru raspravu na društvenim mrežama, u kojoj se često podsjeća kako su ratni sukobi devedesetih bili najteža posljedica raspada. Mnogi komentatori ističu da bi mirno razdruživanje donijelo daleko manji društveni i ljudski teret.
Iako su rezultati između država snažno polarizirani, istraživanje pokazuje da se tri desetljeća nakon nestanka Jugoslavije percepcije o njegovim posljedicama i dalje razlikuju upravo onako kako se razlikuju i današnji društveni i gospodarski uvjeti pojedinih država.