ZADAR – Hrvatska je od 2011. do 2021. ostala bez čak 20 % stanovnika u dobi od 20 do 39 godina, upozorila je prof. dr. sc. Vera Graovac Matassi s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru na predavanju „Emigracija mladih – odljev energije društva“, održanom u sklopu ovogodišnjeg Festivala znanosti.
„Mladi su najaktivniji dio društva: rade, stvaraju i nositelji su kreativnosti. Kada u većem broju iz osobnih razloga odluče otići iz Hrvatske, to se preslikava na društvo u cjelini”, naglasila je Graovac Matassi, dodavši da s njihovim odlaskom nestaju radna snaga, znanje, ideje – ali i budući roditelji.
Ključni nalazi istraživanja • Gubitak 20 % mladih u samo 10 godina ubrzava starenje nacije i dugoročno snižava fertilitet. • Jednokratne naknade za novorođenče ne mijenjaju trend; potrebne su duboke strukturne reforme. • Emigracijski val nije hrvatski izuzetak – slične trendove bilježe Portugal, Italija, Slovenija, Bosna i Hercegovina te Srbija, dok je u Sjevernoj Makedoniji situacija još izraženija.
Zašto mladi odlaze? Razlozi variraju od zemlje do zemlje, no istraživanje ističe iste obrasce: potraga za boljim poslom, višim primanjima, kvalitetnijim obrazovanjem i općenito boljim životnim uvjetima. U Hrvatskoj se dodatno navode korupcija, niske plaće, manjak poslovnih prilika i nedostatak priuštivog stanovanja.
Što bi ih moglo zadržati? Graovac Matassi smatra da će se trendovi preokrenuti tek kada Hrvatska dosegne oko 80 % prosjeka gospodarske razvijenosti Europske unije. Primjeri Irske i Poljske, koje su od tradicionalnih iseljeničkih postale useljeničke zemlje, pokazuju kako rast standarda, kvalitetna radna mjesta, dostupni stanovi i veća sigurnost mogu motivirati mlade da ostanu ili se vrate.
„Jednokratne mjere neće dati rezultate preko noći; učinak se može vidjeti tek nakon 15 do 20 godina. No bez dubinskih promjena, Hrvatska riskira daljnje pražnjenje svog najvitalnijeg energetskog resursa – mladih ljudi”, poručila je zadarska profesorica.