U Šibeniku se od 9. do 12. listopada održava 16. Kongres Hrvatskog pedijatrijskog društva, a brojke s kojima sudionici dolaze na skup zvuče uznemirujuće. Prema podacima Hrvatskog liječničkog zbora, u primarnoj pedijatrijskoj zaštiti nedostaje 31 % liječnika, dvostruko više nego 2007. godine, pa prosječno na jednog pedijatra otpada čak 1 398 djece.
Posebno je teško u sedam županija u kojima manjka više od 40 % pedijatara: Šibensko-kninskoj, Međimurskoj, Varaždinskoj, Sisačko-moslavačkoj, Brodsko-posavskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj. „Ovakav manjak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti narušava njezine osnovne postulate: dostupnost, kontinuiranost, sveobuhvatnost i cjelovitost”, upozorava predsjednica Hrvatskog pedijatrijskog društva profesorica Aida Mujkić. Ističe da dio djece ostaje bez stalnog liječnika, preventivni pregledi se prorjeđuju, a hitne bolničke službe preuzimaju poslove primarne skrbi, što sustav na kraju čini skupljim i manje učinkovitim.
Problemi nisu ograničeni samo na ambulante. Istraživanje Hrvatske liječničke komore pokazalo je da više od 90 % bolničkih pedijatara redovito odrađuje prekovremene sate, a gotovo dvije trećine pokriva više radilišta istodobno. „Skoro dvije trećine bolničkih pedijatara istodobno pokriva više radilišta i smatra da su izloženi neprimjerenom radnom opterećenju, dok svaki drugi bolnički pedijatar redovito radi u svoje slobodno vrijeme”, navodi izvanredni profesor Joško Markić, predsjednik Organizacijskog odbora kongresa.
Drugoga dana skupa održat će se okrugli stol na kojemu će, uz profesoricu Mujkić, sudjelovati ministrica zdravstva docentica Irena Hrstić i doktorica Mirjana Kolarek Karakaš. Glavno pitanje bit će kako hitno privući nove specijalizante, rasteretiti postojeći kadar i očuvati minimalne standarde skrbi.
Stotine pedijatara i drugih stručnjaka u Šibeniku tražit će rješenja, ali svi se slažu u jednom: bez brzih i odlučnih poteza država riskira dugoročne posljedice po zdravlje najmlađih građana.