Na Medicinskom fakultetu u Splitu otvoren je dvodnevni poslijediplomski tečaj „Tko je to u ogledalu? Suvremeni pristup debljini i anoreksiji nervozi u djetinjstvu i adolescenciji”. Već na prvom predavanju, epidemiologinja i izvanredna profesorica Sanja Musić Milanović iznijela je podatke koji potvrđuju da Hrvatska ubrzano ulazi u zonu visokog rizika kada je riječ o dječjoj pretilosti.
Prema rezultatima istraživanja „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2021./2022.”, provedenog na 2 374 učenika od osam do devet godina u 261 osnovnoj školi, čak 36,1 % djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Problem je izraženiji kod dječaka (38,5 %) nego kod djevojčica (33,7 %), a u dalmatinskoj regiji doseže 40,8 % za dječake i 36,3 % za djevojčice.
„Ako ne zaustavimo porast debljine u Hrvatskoj, koja nema 50 milijuna stanovnika, imat ćemo pola milijuna bolesnih. Djeca koja će se roditi 2050. živjet će 3,5 godina kraće nego djeca rođena 2023.”, istaknula je Musić Milanović.
Hrvatska se po udjelu prekomjerne tjelesne mase među najmlađima svrstala na visoko četvrto mjesto u Europi, u društvu drugih mediteranskih zemalja koje prednjače po ovoj nepoželjnoj statistici. Profesorica naglašava da su se države poput Portugala uspjele suprotstaviti trendu tek nakon što su istodobno aktivirale obrazovni, zdravstveni i financijski sektor.
Ekonomski teret već je značajan. „Molim ministra financija da razmisli o ekonomskom teretu koji ovaj problem nosi sa sobom, trošimo 2,7 posto BDP-a jer imamo naciju koja ima problem s prekomjernom tjelesnom masom”, upozorila je.
Zaključak stručnjaka okupljenih u Splitu jasan je: bez brze, koordinirane akcije broj oboljele djece nastavit će rasti, zdravstveni sustav postat će opterećeniji, a očekivani životni vijek novih generacija mogao bi se skratiti prvi put u suvremenoj hrvatskoj povijesti.