Međunarodni dan starijih osoba, koji se obilježava 1. listopada, ponovno skreće pozornost na ageizam – skup stereotipa, predrasuda i diskriminatornih postupaka usmjerenih prema osobi isključivo zbog njezine dobi.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, ageizam se javlja kada ljude razvrstavamo i procjenjujemo po starosti na način koji im nanosi štetu ili nepravdu, potkopavajući pritom međugeneracijsku solidarnost. Pojam je 1969. skovao američki gerontolog Robert Butler, a posljedice su i danas opipljive: narušeno tjelesno i mentalno zdravlje, povećana usamljenost, društvena izolacija i financijska nesigurnost.
Istraživanje Ureda pučke pravobraniteljice iz 2022. pokazalo je da 24 % građana smatra kako su starije generacije „puno manje sposobne” od mlađih. Iako je to smanjenje u odnosu na 29 % iz 2016., brojke otkrivaju da predrasude i dalje duboko prožimaju društvo.
Europska mreža tijela za jednakost upozorava da ageizam pretjerano naglašava dob i time smanjuje nečije sposobnosti i ambicije u očima drugih. Kada takav stav prijeđe u uskraćivanje prava ili mogućnosti, riječ je o nedopuštenoj dobnoj diskriminaciji, zabranjenoj Zakonom o suzbijanju diskriminacije.
Stručnjaci ističu nekoliko linija obrane:
- Reagirati na stereotipe – ukazati sugovorniku da negativni stavovi proizlaze isključivo iz dobi.
- Tražiti pravnu zaštitu u slučajevima kada se ageizam pretvori u diskriminaciju.
- Uključiti obrazovanje o ljudskim pravima u nastavu te poticati međugeneracijske projekte koji grade empatiju i solidarnost.
Ured pučke pravobraniteljice podsjeća i na osobnu razinu: kad ste posljednji put nazvali roditelje, baku ili djeda, ili ih pozvali na ručak? Male, ali redovite interakcije ruše zidove predrasuda i grade društvo u kojem dob prestaje biti prepreka, a postaje tek jedna od životnih činjenica.